Ruska vlada i državni vrh zemlje razmatraju tri opcije odgovora na uvođenje gornje granične cijene za uvoz ruske nafte od strane zemalja G7 i EU, piše u srijedu ruski medij Vedomosti, koji se poziva na izvore bliske ruskoj vladi.
Prva opcija je potpuna zabrana prodaje nafte državama koje su podržale ograničenje, uključujući i ako ju kupuju iz Rusije neizravno – preko zemalja posrednika ili njihovih lanaca. Npr., opskrba će biti blokirana ako neutralna zemlja formalno kupuje naftu, ali članica G7 postaje njezin krajnji primatelj, precizirao je jedan od sugovornika ruskog medija.
Druga je opcija zabrana izvoza prema ugovorima koji uključuju uvjet o gornjoj cijeni, bez obzira koja je zemlja primatelj.
Treća opcija je uvođenje tzv. indikativne cijene, odnosno određivanje maksimalnog popusta za rusku naftu Urals na referentnu ocjenu Brent, s povećanjem popusta prodaja će biti zabranjena.
Prema riječima jednog od sugovornika, u ovom trenutku nijedna od ovih opcija nije odobrena, moguće su druge alternative ili njihova kombinacija.
Dana 6. prosinca to se pitanje trebalo raspravljati na sastanku s predsjednikom, uključujući sudjelovanje naftnih kompanija, kazao je izvor. Alternativa s fiksnim popustom, prema drugom sugovorniku, najmanje je vjerojatna od tri opcije.
Državne vlasti su više puta izjavljivale kako neće isporučivati naftu kupcima koji su se pridružili uvođenju gornje cijene. Dana 6. prosinca logiku ruske reakcije opisao je zamjenik premijera Aleksandar Novak, potpredsjednik ruske vlade zadužen za energetski sektor. Izjavio je kako će gornja cijena ruske nafte dovesti samo do povećanja njezine cijene na tržištu, da će u prosincu proizvodnja ostati na razini prethodnog mjeseca, dok je u budućnosti moguć blagi pad. Kazao je kako se opskrbni lanci već obnavljaju. Mehanizam zabrane ruskim tvrtkama da trguju naftom po gornjoj cijeni bit će usvojen prije kraja godine, obećao je Novak, a prenosi medij Vedomosti.
Podsjećamo da su se prošli tjedan članice EU dogovorile o visini gornje prodajne cijene ruske nafte u iznosu od 60 dolara za barel, uz naknadno prilagođavanje svaka dva mjeseca počevši od siječnja 2023. Pokazatelj će se promijeniti tako da bude najmanje 5% niži od trenutačne izvozne cijene nafte Ural. Instrument se odnosi isključivo na opskrbu naftom morem, ograničenje ne utječe na transport naftovodima. Mađarska, Bugarska, Slovačka, Češka i Hrvatska moći će kupovati rusku naftu po višoj cijeni, navode Vedomosti.
Predsjednički glasnogovornik Dmitrij Peskov nije odgovorio na upit Vedomosti o ovoj temi. Novakov glasnogovornik također je odbio komentirati, a rusko Ministarstvo financija i Ministarstvo energetike nisu odgovorili na upite. Vedomosti su se za komentar obratile i najvećim kompanijama: Rosneft, Lukoil, Gazpromneft, Surgutneftegaz, Tatneft,.
Dana 6. studenog, terminske pogodbe za naftu Brent pale su 3% u odnosu na cijenu zatvaranja prethodnog dana na 80,14 USD/bbl, prema londonskoj burzi ICE.
Kako se približavao krajnji rok 5. prosinca, referentna vrijednost ruske nafte Urals pala je ispod predložene gornje granice. U studenom je njegova prosječna cijena bila 66,5 dolara, 6 posto manje nego u listopadu, objavilo je rusko Ministarstvo financija 1. prosinca. Prema cjenovnoj agenciji Argus, u srijedu, 30. studenog, serije Urala isporučene iz luke Primorsk na Baltičkom moru koštale su 48 USD/bbl. (bez troškova tereta, prijevoza nafte i osiguranja tankera), rekao je Giovanni Staunovo, analitičar u UBS-u.
Isporuke nafte i naftnih derivata iz Rusije u zemlje G7 i EU u 2021. godini iznosile su 214,7 milijuna tona za ukupno 109,5 milijardi dolara, što je 68–70% ukupnog izvoza ove robe na svjetsko tržište. Općenito, prošle godine su sirova nafta i naftni derivati činili 37% ukupnog ruskog robnog izvoza, prema podacima ruske Savezne carinske službe.
Glasnogovornik američkog ministarstva financija procjenjuje da bi 10-20% ruskog izvoza, tj. 1-2 milijuna barela dnevno, moglo pasti ispod gornje granice cijene nafte, izvijestio je Reuters 21. listopada. U rujnu 2022. izvoz nafte iz Rusije iznosio je 7 milijuna barela dnevno. Do kraja studenog, ruske isporuke nafte u Europu, isključujući Tursku, pale su na 460.000 barela dnevno u prethodna četiri tjedna. Od ove količine, nakon 5. prosinca nova prodajna tržišta trebat će pronaći za 335.000 barela dnevno, prethodno su procijenile Vedomosti.
Najvjerojatnija je druga opcija sa zabranom bilo kakvih isporuka po ugovorima, gdje je plafon jedan od uvjeta, kaže Mihail Vasiljev, glavni analitičar Sovcombank-a. Ova opcija se čini najfleksibilnijom i omogućuje održavanje prisutnosti ruske nafte na svjetskom tržištu, što je korisno za sve strane, objasnio je.
I potrošači i proizvođači nafte zainteresirani su za uspostavu takvih opskrbnih lanaca kako bi se očuvala ruska nafta i spriječio skok cijena nafte u uvjetima zimske sezone grijanja i visoke globalne inflacije, naglasio je analitičar.
Provedba gornjeg scenarija neće imati praktički nikakvog utjecaja na cijene nafte u srednjem roku, budući da će se održati ravnoteža ponude i potražnje, očekuje Vasiljev. Kratkoročno, dok se ne uspostave novi lanci opskrbe ruskom naftom, vjerojatan je određeni skok cijena zbog moguće lokalne nestašice na tržištu, priznaje analitičar. Ali moguće je da se to može izbjeći, jer su se stranke unaprijed pripremale za gornju granicu cijena, nastavio je.
Prema riječima višeg analitičara Alfa-Bank Nikite Blohina, druga se opcija čini najrealističnijom. Blohin napominje da su tu opciju već najavili Novak i Peskov. Analitičar podsjeća da su govorili da će Rusija biti zadovoljna samo tržišnim cijenama, odnosno razinama na kojima se sada prodaje ruska nafta. Po njegovom mišljenju, možemo govoriti i o relevantnom predsjedničkom dekretu i neizgovorenoj direktivi koja će biti dana tvrtkama kroz predsjedničku komisiju o kompleksu goriva i energije, prenosi ruski medij Vedemosti.
