Rusija upozorava na rizik od sukoba s NATO-om na Arktiku

Rusija je zabrinuta zbog umiješanosti NATO-ovih ne-arktičkih država u vojnim aktivnostima tog saveza u sjevernim područjima. Takav angažman povećava rizik nenamjernih sukoba na Arktiku, rekao je za TASS iz ruskog ministarstva vanjskih poslova Nikolaj Korčunov.

“Internacionalizacija vojnih aktivnosti NATO saveza na velikim geografskim širinama, u koje su uključene i ne-arktičke države NATO-a izazivaju zabrinutost”, rekao je diplomat, koji je i predsjednik Odbora visokih dužnosnika pri Arktičkom vijeću. “To povećava rizik od nenamjernih incidenata, koji, osim sigurnosnih rizika, mogu uzrokovati i ozbiljnu štetu krhkom arktičkom ekosustavu. Vojne vježbe NATO-a na sjeveru Norveške ne pomažu sigurnosti na Arktiku”, rekao je Korčunov.

“Nedavno povećanje aktivnost NATO-a na Arktiku je zabrinjavajuće”, rekao je misleći na međunarodnu vojnu vježbu “Cold Response” koja je započela u Norveškoj 14. ožujka i trajala je dva tjedna. Bila je to najveća vojna vježba pod vodstvom Norveške od 1980-ih, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova te zemlje. U vježbama je sudjelovalo oko 30 000 vojnika iz 27 država, uključujući i iz Finske i Švedske koje nisu članice NATO-a.

Ako Švedska i Finska uđu u NATO, to bi naštetilo sigurnosti na Arktiku, rekao je Korčunov. “Naravno, proširenje NATO-a na račun tradicionalno neblokovskih zemalja neće doprinijeti sigurnosti i međusobnom povjerenju na Arktiku”, tvrdi. Diplomat je rekao da su razgovori o ovom pitanju trenutno u tijeku u Stockholmu i Helsinkiju. “Želio bih napomenuti da je dugoročna predanost Stockholma i Helsinkija politici nesvrstavanja s vojnim savezima važan čimbenik stabilnosti i sigurnosti u regiji Sjeverne Europe, ali i na europskom kontinentu u cjelini”, rekao je Korčunov. Ranije je The Times izvijestio, pozivajući se na izvore, da bi Helsinki i Stockholm mogli podnijeti zahtjev za članstvom već ovo ljeto. Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev rekao je u četvrtak da će Rusija ojačati svoje zapadne granice ako Švedska i Finska uđu u NATO te da nakon toga “više neće biti govora o nenuklearnom statusu Baltika”.

Korčunov je također upozorio Zapad na negativne posljedice pokušaja uspostave drugih formata suradnje u regiji osim Arktičkog vijeća. Valja spomenuti da je Arktičko vijeće međuvladina organizacija arktičkih zemalja koju čine Danska (zajedno s Grenlandom i Farskim otocima), Island, Kanada, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Finska, Švedska i Rusija). Prošle godine Vijeće je obilježilo svoju 25. godišnjicu.

“Mogući pokušaji uspostave, u sadašnjoj situaciji, nekih alternativnih struktura suradnje na Arktiku dovest će samo do stvaranja linije podjele i pojačat će centrifugalne tendencije, što će naštetiti kolektivnim načelima kojima smo se tradicionalno rukovodili pri donošenju odluka u arktičkoj regiji. Uzajamno korisna suradnja između autohtonih naroda svih arktičkih država ne smije biti talac trenutne političke situacije”, tvrdi ruski političar nadležan za pitanja Arktika. Do ovakvog upozorenja iz Rusije je došlo nakon što su sve zemlje Arktičkog vijeća osim Rusije 3. ožujka najavile da odbijaju sudjelovati na bilo kakvim sastancima Vijeća kojima predsjedava Rusija ili koji se održavaju na njenom teritoriju zbog situacije u Ukrajini.




Komentari

komentar





You may also like