Ruske i bjeloruske tajne službe pokreću zajednički rad protiv Zapada

Ruska Vanjska obavještajna služba (SVR) i bjeloruski Odbor državne sigurnosti (KGB) zajedno će surađivati ​​po pitanju destruktivnih aktivnosti Zapada, objavljeno je u četvrtak, 3. lipnja u uredu za medije ruskog SVR nakon sastanka šefova dviju službi Sergeja Nariškina i Ivana Tertela.

Nakon prošlog vikenda održanog dvodnevnog sastanka u Sočiju između ruskog i bjeloruskog čelnika Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka primjetno je intenziviranje i jačanje suradnje dviju država u najvažnijim sferama – gospodarskoj, vojnoj, a od danas i sigurnosnoj.

Tako smo ovih dana već izvijestili o sastanku šefova vlada dviju država s ciljem daljnjeg integriranja njihovog gospodarstava u okviru postojeće Unije dviju zemalja, kao i jačanju vojne suradnje, od kojih je, osim otvaranja zajedničkih vojnih baza najznačajnija provedba strateške vojne vježbe Zapad 2021 koja će se u rujnu održati u dijelovima ruskog Zapadnog vojnog okruga, kao i na teritoriju Bjelorusije.

Što se tiče navedene suradnje u obavještajno-sigurnosnim sferama ruski SVR i bjeloruski KGB dogovorili su “da će provesti zajednički rad na suzbijanju destruktivnih aktivnosti Zapada, usmjerenih na destabilizaciju političkog i socijalno-ekonomskog stanja u prostoru Unije (savez Rusije i Bjelorusije)”. Istodobno, ruska služba naglašava kako su dvije strane na sastanku istaknule važnost konsolidacije mjera usmjerenih na jačanje potencijala Moskve i Minska u suprotstavljanju globalnim izazovima i novim prijetnjama sigurnosti Unije.

Podsjećamo: intenziviranje suradnje dviju država počelo je nakon događaja povezanih s bjeloruskim predsjedničkim izborima u kolovozu 2020. godine, čije rezultate Zapad i bjeloruska oporba ne priznaju, a prema kojima je premoćnu pobjedu po šesti put za redom ostvario Aleksandar Lukašenko. Nakon što je Zapad, nakon početne suzdržanosti Trumpove administracije (njegov državni tajnik Mike Pompeo čak je u veljači prošle godine posjetio Minsk i ukazivao na poboljšanje stanja ljudskih prava u toj zemlji te radio na poboljšanju odnosa između Washingtona i samog Lukašenka), ipak otvoreno stao protiv bjeloruskog čelnika, poglavito nakon dolaska na vlast Bidenove administracije, Moskva je još snažnije stala iza Minska i njegove politike.

Ovo je postalo još izraženije nakon nedavne afere oko prinudnog spuštanja zrakoplova irske tvrtke Ryanair u zračnu luku u Minsku, nakon koje su uslijedile oštre reakcije Zapada koje uključuju i pripremu novih sankcija, a već su pokrenute i zabrane letova u i iz Bjelorusije zračnim prijevoznicima s područja EU. Također, zabranjen im je i prelet preko bjeloruskog zračnog prostora.




Teško se oteti dojmu kako ovi potezi Zapada jednostavno „guraju“ Bjelorusiju u čvršći zagrljaj s Rusijom. Podsjećamo i kako će jedna od tema predstojećeg summita Biden-Putin u Ženevi 16. lipnja, uz Ukrajinu biti upravo Bjelorusija.

Želi li to Biden i konačno „isporučiti“ Bjelorusiju Rusiji i njenim nacionalnim interesima, ili ne – još je teško reći. Činjenica je, međutim, da Putin, neovisno o tome, ništa ne prepušta slučaju, o čemu svjedoči i predmetna vijest.





Komentari

komentar

You may also like