Ruski cjevopolagač u pratnji broda Sjeverne flote na ulasku u Baltičko more

Čini se kako upravo ulazimo u novu aktivnu fazu vezano uz epilog kontroverznog energetskog projekta – ruskog plinovoda „Sjeverni tok 2“ koji se gradi dnom Blatičkog mora, paralelno s već postojećim istoimenim plinovodom, i koji bi trebao spojiti rusku i njemačku obalu.

Slika 1: baltička regija

Taj projekt, za kojeg je, osim Rusije, ključno zainteresirana prije svega Njemačka (a onda i pojedine druge s njom granične države EU), u sebi nosi izrazite tržišne i geopolitičke karakteristike, koje su, uostalom, uvijek prisutne u bilo kojem međunarodnom energetskom projektu i kada se obično teži njihovoj uravnoteženosti. Međutim, ovoga puta do izražaja puno više dolazi njegova geopolitička komponenta (pa makar ona u stvarnosti i nebila dominantna u odnosu na onu tržišnu, a što postojano naglašavaju Berlin i Moskva, dok suprotno mišljenje imaju Washington i njegovi saveznici uglavnom s istoka EU, prije svih Poljska i pribaltičke države bivšeg SSSR-a, a onda i Ukrajina), s obzirom na rastuću globalnu geopolitičku napetost i sve veće sučeljavanje nacionalnih interesa najvećih država svijeta: SAD-a, Kine i Rusije. Pritom je važno naglasiti kako su Sjedinjene Države, nakon neuspješnih političkih pokušaja i diplomatskih pritisaka na Njemačku i EU da zaustave izgradnju spomenutog ruskog plinovoda za koji Washington smatra kako podriva sadašnji geopolitički položaj EU i povećava njezinu energetsku ovisnost o Rusiji (naravno, u pozadini ovakvih stavova primarno se kriju i američki energetski interesi koji se ogledaju u nastojanjima za jačanje izvoza američkog ukapljenog (LNG) plina na energentima “žedno“ i veliko EU tržište), u prosincu prošle godine uvele sankcije protiv ovog projekta i tvrtki koje sudjeluju u izgradnji plinovoda, zbog čega su radovi na njemu zaustavljeni u samoj završnoj fazi izgradnje. Podsjećam kako je za izgraditi preostalo još svega ukupno 160 kilometara plinovoda (po 80-ak kilometara za svaku od dvije cijevi od koliko se on sastoji, i to u danskim vodama Baltičkog mora), od ukupno više od 1200 kilometara koliko je plinovod dug. Zbog američkih sankcija ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako će preostale radove na polaganju cijevi izvršiti ruski brodovi. Jer dva najveća svjetska broda cjevopolagača, u vlasništvu jedne švicarske i jedne talijanske tvrtke (Pioneering Spirit i Solitaire), 21. prosinca povukla su se s gradilišta zbog straha od američkih sankcija. Putin je kazao kako će projekt biti završen do kraja ove ili u prvom tromjesečju iduće godine. Drugim riječima, radi se o prolongiranju planiranih projektnih rokova dovršetka izgradnje „Sjevernog toka 2“ za i više nego značajnih cca godinu dana.




Slika 2: cijevi za  plinovod “Sjeverni tok 2”

A evo u čemu se sastoji moja prosudba, o ulasku u novu aktivnu fazu izgradnje ovog kontroverznog plinovoda:

kao prvo, njemačka vlada i dalje otvoreno govori o tom plinovodu kao strateškom projektu po njemačke energetske interese i da Berlin od njega ne odustaje; i kao drugo, plovidba i njezin smijer od strane ruskog glavnog „favorita“ za dovršetak radova na ovom baltičkom plinovodu – broda cjevopolagača „Akademik Chersky““, koji je u vlasništvu „Gazproma“. Taj je brod, završivši radove na ruskom Dalekom istoku, uzeo smijer plovidbe kroz Indijski ocean, akvatorij zapadne obale Afrike, preko europskog dijela Atlantika do Sjevernog mora.

Slika 3: najveći svjetski brod-cjevopolagač “Pioneering Spirit”

Prema najnovijim podacima navigacijske internetske platforme Marinetraffic.com, brodu „Akademik Chersky“ preostalo je još tri dana do uplovljavanja u luku ruske baltičke enklave Kalinjingrad (smještene između Litve i Poljske). Prema jutrošnjim podacima toga portala, koji prati trenutačne položaje svih brodova na svjetskim morima i oceanima, ovaj ruski brod  jutros je uplovio u danski sektor Sjevernog mora i do Baltičkog mora mu je preostalo samo oploviti tu zemlju. „Admiral Chersky“ nalazi se u pratnji jednog prekooceanskog broda ruske Sjeverne flote, pod nazivom „Nikolay Chiker“ duljine 100 m. Taj ga brod prati na udaljenosti od 11 milja, počevši još od portugalske obale, a prema svemu sudeći pratit će ga do uplovljavanja u Baltičko more. Pri trenutačnoj brzini plovidbe, koja iznosi oko 8,5 čvorova, taj će brod u Baltičko more uploviti za manje od dva dana.

Dakle, postupno se stavaraju preduvjeti za nastavak već gotovo četiri mjeseca zaustavljenih završnih radova na plinovodu „Sjeverni tok 2“. Hoće li ti radovi početi „u tišini“, dok su Europa i SAD, kao, uostalom, i čitavi svijet primarno fokusirani na pandemiju koronavirusa ili ne, saznat ćemo vrlo brzo. Pritom je važno naglasiti kako se ruski brod ne treba bojati američkih sankcija s obzirom da je Rusija pod njihovim režimom već od 2014. godine. U tom smislu nije nebitno ukazati i na prekjučerašnju izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel, kako 2014.g. uvedene proturuske sankcije  postaju sve „neugodnije“ s obzirom na aktualnu pandemiju, koja za sobom vuče i goleme negativne gospodarske posljedice.

Komentari

komentar

You may also like