SAD: nove carine za Kinu u iznosu od 200 milijardi dolara!

Američka administracija objavila je novi spisak kineskih roba na iznos od 200 milijardi dolara, na koje će se uvesti dodatne carine. Nove carine počet će se primjenjivati za dva mjeseca, izjavio je Robert Lighthizer.

Kako je objavljeno, iznos od 200 milijardi dolara približno je jednak količini kineskog izvoza u SAD. U spisak roba, na koje će se primijeniti dodatnih 10% carina, uveden je 6031 proizvod, između ostalih oni prehrambeni: riba, plodovi mora, jaja, med, povrće, žitarice; građevinski materjali, minerali, metali, kemijski proizvodi.

Posebno mjesto na spisku zauzimaju proizvodi iz okvira programa „Made in China 2025“, prije svih tehnologije. Taj program djeluje u deset kineskih proizvodnih sektora, a usmjeren je na jačanje položaja kineskih tvrtki u informacijskoj tehnologiji (IT-sektor) i energetici, robotici, automatskim sustavima upravljanja, aeronautici, pomorskom inžinjeringu, visokotehnološkom pomorskom transportu, transportu s alternativnim izvorima energije, novim materjalima, medicinskim tehnologijama i td.

Tijekom dva mjeseca u SAD-u će se odvijati pripremna faza, a od 20.-23. kolovoza provest će se javna rasprava o pitanju carina.

Bijela kuća pri tom izjavljuje kako je za eskalaciju sukoba kriv „tvrdoglavi“ Peking, a ne Washington. „Umjesto da se razmotri naša zakonita zabrinutost, Kina je počela osvetu protiv američkih proizvoda… Nema nikakve utemeljenosti za takve poteze“, izjavio je američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer. „Već više od godinu dana Trumpova administracija uporno poziva Kinu na prekid njezine nedobronamjerne prakse, otvaranje svog tržišta i sudjelovanje u stvarnoj tržišnoj konkurenciji“, dodao je Lighthizer i naglasio, kako se pri formiranju novog spiska polazilo od toga da carine mogu dovesti do udara na kinesku ekonomiju.

Podsjećamo: tjedan dana ranije, 6. srpnja, počele su djelovati američke carine od 25% na uvoz 818 kineskih proizvoda u iznosu od 34 milijarde dolara. Kina je odgovorila identičnom mjerom prema američkim robama. Nakon toga Washington je zaprijetio značajnim povišenjem „letvice“ kroz izjavu predsjednika Donalda Trumpa, kako u budućnosti mogu biti uvedene carine na kineske robe u vrijednosti većoj od 500 milijardi dolara.

Američki The Wall Street Journal također je izvjestio o pripremama za uvođenje novih protukineskih carina, ali i o tome, da se Washington nada nastavku pregovora s Pekingom o trgovinskoj politici.

Kina je odmah reagirala na negativna priopćenja iz Washingtona: Ministarstvo trgovine objavilo je kako je šokirano američkom trgovinskom politikom i da namjerava poduzeti nužne protumjere. „Potezi SAD štete Kini, čitavom svijetu, ali također i njihovoj vlastitoj zemlji, a tako neracionalni potezi ne mogu koristiti autoritetu i povjerenju“, stoji u priopćenju kineskog Ministarstva.

Iz svega ovog jasno je jedno: Trump rekao – Trump učinio! Ne treba sumnjati kako će on uistinu povući i ovaj potez s najnovijim protukineskim carinama nakon proteka dva mjeseca, vjerojatno ostavljenih za mogućnost dogovora s Pekingom. Naravno, ukoliko do njega ne dođe, a sve ukazuje upravo na to, postavlja se glavno pitanje: koliko će sve to utjecati na američko i kinesko, a onda i globalno tržište, jer će postati jasno kako je i „službeno“ pokrenut veliki „trgovinski rat“? Sve ovo do sada bila je samo uvertira, predigra onog puno ozbiljnijeg što može uslijediti. Jer američko gospodarstvo je superiorno u odbosu na sve zemlje svijeta (uključno EU, Japan i td.), a po snazi mu je jedino usporedivo ono kinesko. To svi jako dobro znaju i odatle i potječe sva nervoza: Kina za SAD u ekonomskom smislu predstavlja problem broj 1, pri čemu je njihova ekonomska međuovisnost i isprepletenost golema. A problem i po njih i svijet u cjelini je neizvjesnost oko dužine trajanja „trgovinskog rata“ (mogao bi trajati jako dugo) i njegovih posljedica. Jer povijesno gledano, ovakvog „trgovinskog rata“, iza kojeg ne stoji mogućnost uporabe vojne sile ukoliko sve ne završi u željenom cilju (veliki vojni nuklearni potencijali glavnih svjetskih sila danas su jedini razlog zašto Treći svjetski rat još nije počeo, niti će početi, iako su za nj ostvareni svi preduvjeti) do sada nikada nije bilo. A kada se radi o presedanu, nema niti mogućnosti pozivanja na prethodna povijesna iskustva, što neizvjesnost čini još većom.

Rizici su golemi za sve strane. Zato je teško vjerovati da su SAD u tako očajnom stanju da bi pod ugrozu svjesno stavile svoj način života i svoj standard, ma koliko on bio utemeljen i na globalnoj hegemoniji. Jer SAD-u ni u višepolarnom svijetu nitko ne namjerava oduzeti primat: on bi bio donekle reduciran tj. morao bi učitavati interese i drugih globalnih igrača, ali bi ta zemlja i dalje bila svjetski prevodnik na mnogim razvojnim područjima. Jesu li Sjedinjene Države spremne biti „prve među jednakima“ ili će (poput svih povijesnih carstava kada im je bio ugrožen primat) ići „va bank“, vrlo brzo će se vidjeti. Jer vremena za kalkulacije i taktiziranja ponestaje, a s riječi i propagande morat će se krenuti na konkretna djela.

 

0 komentara

You may also like