SAD su ukinule sva ograničenja raketnog naoružanja Južnoj Koreji

Nakon 42 godina restrikcija, SAD su maknule sva ograničenja dometu i nosivosti projektila svojoj saveznici Južnoj Koreji, piše AP.

Joe Biden i predsjednik J. Koreje Moon Jae-in dogovorili su kraj “Pravilima o balističkom dometu Južne Koreje” iz 1979. Tim dogovorom SAD su ponudile J. Koreji svoju tehnologiju, a zauzvrat J. Koreja ne smije posjedovati raketne sustave dometa većeg od 180km i nosivosti bojne glave veće od 500kg.

Službeno objašnjenje tadašnjeg predsjednika SAD-a, Jimmy Cartera jest da želi spriječiti utrku naoružanja na Korejskom poluotoku. Jedno od objašnjenja tadašnje odluke, neslužbeno, jest da bi balističko naoružanje velikog dometa u dvorištu SSSR-a ipak previše naljutilo SSSR. Ipak, protiv takvog objašnjenja govori činjenica da su SAD držale svoje nuklearno naoružanje u J. Koreji od 1958, pa do 1991., a 60-tih je u toj državi bilo oko 950 američkih nuklearnih bombi. Treće objašnjenje jest da su SAD htjele nesamostalnu J. Koreju koja je ovisna o prisutnosti američke vojske i jačeg naoružanja koje posjeduje SAD, a na teritoriju J. Koreje je takvo naoružanje prisutno samo kada je prisutna i američka vojska.

Dogovor iz 1979. se revidirao 4 puta, piše Defence News. Tako su SAD dopustile 1997. svojoj saveznici domet do 300km i nosivost do 500kg. Onda je 2012. dogovoren maksimalni domet od 800km s istim ograničenjem na nosivost. Nakon nuklearnog test Sjeverne Koreje iz 2017., Amerika je ukinula ograničenje na nosivost, ali ostavila ograničenje dometa od 800km.

Iako J. Koreja posjeduje tehnologiju i resurse za samostalno nuklearno naoružanje, navodno ga nema, za razliku od Sjeverne Koreje s kojom je u sukobljenim odnosima već nekoliko desetljeća. J. Koreja se pouzda u obavještajne podatke i visoko precizne navođene rakete koje bi u slučaju nuklearnog rata brzo pogodile sve čelnike susjedne zemlje, ma koliko skriveni bili. Seul računa da glavešine Pyongyanga znaju da su oni prva meta ukoliko narede napad.




U 2013., premijer J. Koreje Chung Hong-won odbio je američki poziv da stacioniraju svoje nuklearno naoružanje u toj državi. Onda je u 2017., uslijed snažnih napetosti između dvije Koreje, ministar obrane južnije države, kao upozorenje, rekao kako bi trebalo razmotriti prijedlog SAD-a.

No, zašto SAD baš sada odlučuju ukloniti sva ograničenja na domet? Odgovor bi se mogao nalaziti u rastu Kine i novim napetostima u odnosu s Rusijom. Ako već SAD nemaju svoje naoružanje na ovom iznimno bitnom strateškom položaju, onda im nije loša opcija da barem njihov saveznik ima naoružanje koje može stići do Kine, a razvojem tehnologije i do Rusije. Naime, udaljenost između Pekinga i Seula je samo 952km.

Komentari

komentar





You may also like