Samit Putin-Trump: Prijelomni trenutak u odnosima dviju supersila

Njemačka ima pravo sudjelovati u projektu „Sjeverni tok 2“, kazao je predsjednik Trump u intervjuu za Fox News, nakon samita s ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

Top vijest svjetskih medija i javnosti svakako je jučerašnji prvi službeni samit američkog i ruskog predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina u Helsinkiju. Detalji eventualnih dogovora još nisu poznati (a pitanje je hoće li uopće i biti prezentirani, barem u odnosu na ona najosjetljivija pitanja između dviju jedinih vojnih supersila). Zato prenosimo poznate činjenice, predstavljene široj javnosti na „konzumaciju“.

Sastanak dvojice vođa „u dva oka“ (samo s prevoditeljima) trajao je dva sata i deset minuta, iako je protokolom bilo predviđeno sat i pol. Odmah poslije završetka sastanka predsjednik Trump je susret s ruskim kolegom ocijenio pozitivnim, a prije radnog ručka, na kojem su sudjelovale delegacije dviju država, izjavio je kako je to „dobar početak za sve“.

Nakon što su završeni pregovori dviju strana u proširenom formatu, predsjednici Rusije i SAD-a održali su zajedničku konferenciju za medije.

Prvi je nastupio ruski čelnik Vladimir Putin, rekavši, kako su pregovori prošli u otvorenoj i radnoj atmosferi i da su bili uspješni i korisni. Dodao je, kako za teškoće i napetosti u odnosima dviju zemalja nema objektivnih razloga i da je hladni rat već davno završio.

„Razdoblje oštrog ideološkog sukoba dviju država ostalo je daleko u prošlosti, a stanje u svijetu se kardinalno promijenilo“, kazao je ruski predsjednik. Moskva i Washington susreću se s drugim izazovima. Među njima je ravnoteža instrumenata međunarodne sigurnosti, kao i širenje terorističke ugroze. Putin je izrazio nadu kako će Rusija i SAD uspjeti doći do riješenja tih problema zajedničkim naporima. Također je kazao, kako računa da će se u pregovorima s Trumpom uspostaviti prvi koraci za ozdravljenje odnosa dviju država.

Kao primjer, naveo je uspješnu operativnu suradnju ruskih i američkih tajnih službi u sferi sigurnosti vezano uz upravo završeno svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji. Ruska delegacija, kazao je dalje Putin, predala je svoje prijedloge za suradnju sa SAD-om u sferi strateške stabilnosti i sprječavanja širenja oružja za masovno uništenje. Također je izjavio kako je nužan daljnji zajednički rad u svezi čitavog kompleksa vojno-političke problematike i problematike razoružanja. Rusija je, kazao je dalje, SAD-u predložila osnivanje radne grupe za protuterorizam i da bi kontakte po liniji specijalnih službi bilo korisno premjestiti na sustavnu osnovu.

Sirija

Što se tiče sirijske problematike, tom je pitanju ruski čelnik pridao posebnu pozornost. Moskva i Washington, kazao je Putin, mogu preuzeti liderstvo po pitanju riješenja humanitarne krize u toj zemlji. Podsjetio je kako su ruska i američka vojska uspostavile suradnju i uspjele spriječiti opasne sukobe u Siriji. Nakon završetka konačnog uništenja terorista na jugo-zapadu Sirije, stanje na Golanskoj visoravni nužno je u potpunosti dovesti u okvire sporazuma iz 1974.g. glede razmještaja izraelske i sirijske vojske. To će omogućiti povratak sigurnosti na Golan i uspostavu režima prekida vatre između Sirije i Izraela, a također i kvalitetno osigurati sigurnost Izraela.

Raketno naoružanje, Iran, …

Putin je kazao kako je s Trumpom razgovarao o pitanju provedbe sporazuma o uništenju raketa malog i srednjeg dometa.

„K tome i produljenje važenja Sporazuma o strateškom ofanzivnom oružju, opasno stanje oko razvoja elemenata globalnog sustava američke proturaketne obrane, provedba Sporazuma o uništenju raketa malog i srednjeg dometa i tematika razmještaja oružja u svemiru“, nabrojao je Putin teme o kojima se na samitu razgovaralo.

Naravno, tema razgovora neizostavno je bio i Iran. Putin je rekao kako je s američkim čelnikom razgovarao o ruskoj zabrinutosti izlaskom SAD-a iz nuklearnog sporazuma s tom zemljom. Spomenuo je i uspješan nastavak u smijeru riješenja stanja na Korejskom poluotoku, čemu je pridonijelo i osobno uključivanje predsjednika Trumpa.

Dvojica državnika razgovarali su i o ekonomskoj suradnji. Predsjednik Putin je kazao kako svoj interes u tome izražava biznis u obje države.

Dogovoreno je osnivanje zajedničke grupe koja će objediniti nositelje ruskog i američkog biznisa, kazao je Putin. Također je izjavio kako treba „odmrznuti“ veze između dviju zemalja i u sferi kulturne suradnje. Putin je Trumpu predložio razmisliti i o „filozofiji“ uspostave bilateralnih odnosa na dugoročnoj bazi.

Putin je kazao kako je općenito zadovoljan prvim samitom u punom formatu s američkim predsjednikom i da su njih dvojica „dobro razgovarali“, zbog čega izražava nadu da su počeli bolje razumijevati jedan drugoga.

Nakon Vladimira Putina, riječ je uzeo Donald Trump. Izjavio je kako je on „upravo završio razgovor s predsjednikom Putinom o širokom krugu pitanja, kritično važnih za naše zemlje“. Ocijenio ga je kao „neposredan, otvoren i vrlo produktivan dijalog“. Dijalog Moskve i Washingtona važan je za SAD, Rusiju i čitavi svijet, kazao je Trump. Dvije države moraju naći mogućnost za suradnju ukoliko žele iznaći put za poboljšanje stanja u svijetu. Susret s Putinom Trump je nazvao prijelomnim trenutkom u odnosima između Washingtona i Moskve.

„Naši odnosi s Rusijom nikada nisu bili gori nego što su to sada. Ali to će se promijeniti nakon našeg četverosatnog susreta. Ništa neće biti jednostavno, ali to je bolje nego odgađati mogućnost susreta. Bolje je na sebe preuzeti političke rizike za postizanje mira i stabilnosti“, kazao je Trump. „Ja ću radije ići na politički rizik u interesu mira, nego riskirati mir radi politike“, izjavio je američki čelnik, pritom izrazivši nadu, kako SAD i Rusija mogu riješiti sve probleme o kojima se raspravljalo na samitu u Helsinkiju.

Također je kazao, kako je s Vladimirom Putinom razgovarao i o tzv. umješanosti Rusije u američke izbore 2016.g., i interesantnom je nazvao ideju o osnivanju radne grupe o cyber-zaštiti, o čemu su dugo razgovarali. Putin je, kazao je Trump, odgovorio na zabrinutost američke strane i učinio je to „vrlo uvjerljivo“.

Kao što je Geopolitika News već naglašavala, SAD u rukama nema stvarnih poluga za niveliranje ruskog uspjeha na tlu Sirije i presudni utjecaj Moskve na situaciju u toj zemlji, kao i svrgavanje predsjednika Assada s vlasti (o razgovorima i odlukama o stanju u Siriji na jučerašnjem samitu više ćemo govoriti u jednoj od naših idućih analiza). Međutim, ono što ćemo sada navesti također smo već ranije najavljivali kao realno moguće, upravo zbog tog istog razloga – nemogućnosti američkog praktičnog utjecaja na promjenu stanja. Radi se o projektu plinovoda „Sjeverni tok 2“.  U intervjuu kojeg je predsjednik SAD-a Donald Trump dao za Fox News, i konačno je rečeno ono što je već davno trebalo biti objavljeno: Njemačka ima pravo sudjelovati u projektu „Sjeverni tok 2“. Trump je kazao kako kancelarka Angela Merkel plaća Rusiji milijarde dolara i dodao: “To je njihov izbor – od Njemačke. Njihov izbor. Ali to je složeno, budući da je ona član NATO-a.“

O isporuci ruskog plina u Europu Trump je govorio na konferenciji za novinare nakon samita u Helsinkiju. Izjavio je kako će SAD konkurirati „Sjevernom toku 2“ posredstvom isporuka američkog ukapljenog prirodnog plina.

Predsjednik Putin je uvjerio svog američkog kolegu kako je Moskva spremna očuvati tranzit plina i kroz Ukrajinu nakon izgradnje „Sjevernog toka 2“, a također i produžiti ugovor o tranzitu (ističe karajem iduće godine, op. GN.), ukoliko „Gazprom“ i „Neftogaz“ (ukrajinska državna naftna tvrtka) riješe spor na Stockholmskom sudu.

Podsjećamo: ranije se predsjednik SAD-a Donald Trump oštro protivio izgradnji „Sjevernog toka 2“ i prijetio sankcijama europskim tvrtkama koje u tom projektu budu sudjelovale. Osim SAD-a, projektu su se najoštrije protivile Poljska i Ukrajina.

 

0 komentara

You may also like