Šansa za riješenje problema Nagorno Karabaha nakon desetljeća sukoba i mržnje: kontakti vođa Armenije i Azerbajdžana

Nakon više desetljeća mučnog stanja, neplodnih pregovora pod međunarodnim pokroviteljstvom i potpuno neprijateljskih odnosa (uključno i međusobnih ratova) između Armenije i Azerbajdžana vezano uz problem Nagorno Karabaha, azerbajdžanskog teritorija većinski naseljenog etničkim Armencima, koji se uz vojnu pomoć Armenije svojedobno odcijepio od Azerbajdžana što do danas prijeti opasnim vojnim sukobom koji se lako može preliti u čitavu regiju pa i šire, konačno je stigla i jedna pozitivna vijest koja daje nadu u bolje sutra.

Naime, u četvrtak, 13. prosinca, azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev izjavio je kako se sada stvorila pozitivnija situacija za riješenje nagorno-karabaškog sukoba (info: azerbajžanska informativna agencija Azertaj. Agency). Azerbajdžanski čelnik je kazao kako o tome govore mnogi čimbenici. „U prvom redu to je rastuća moć, potencijal, ekonomska, vojna i politička sila Azerbajdžana, naš položaj na međunarodnoj sceni“, izjavio je Aliev, dodavši, kako smatra da se danas „pojavila najzahvalnija situacija za riješenje sukoba … Mi ćemo nastaviti provoditi svoju (korak po korak) politiku u tom smijeru“.

Podsjećamo: predsjednik Ilham Aliyev je 6. prosinca, u ruskom Sankt Peterburgu, na neformalnom susretu čelnika država članica ZND-a porazgovarao i s novim armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom. Kako je naknadno rečeno od strane administarcije Ilhama Aliyeva, dvojica su vođa razgovarali o nastavku aktivnih pregovora za riješenje sukoba u Nagorno Karabahu i jačanje održavanja prekida vatre na liniji sukoba dviju vojski, gdje u posljednje vrijeme vlada relativni mir, a što daje dobar ton za vođenje intenzivnih pregovora za riješenje sukoba. „To sve ne smije dovesti do zamrzavanja sukoba ili očuvanja nedopustivog statusa quo“, stoji u priopćenju ureda azerbajdžanskog predsjednika.

Podsjećamo, također, da su dvojica vođa razgovarali i na summitu ZND-a, održanog 28. rujna u Dušanbeu (glavnom gradu Tadžikistana), kada su izrazili svoju privrženost pregovorima oko riješenja navedenog sukoba. Također, Armenija i Azerbajdžan su odlučile uspostaviti mehanizam operativne veze između određenih državnih struktura, a dvojica čelnika su se dogovorili kako će naložiti svojim ministrima obrane da snize napetosti na granici između dviju zemalja.