Najviši američki vojni časnik i njegov ruski kolega sastali su se jučer u Helsinkiju. Šestosatni sastanak u glavnom gradu Finske između generala Marka Milleya, načelnika združenog stožera SAD-a, i generala Valerija Gerasimova, načelnika ruskog Glavnog stožera, uslijedio je u ključno vrijeme nakon povlačenja američke vojske iz Afganistana, prenosi AP.
Iako su obje strane vrlo oprezne oko toga da ne govore o zaključcima i temama sastanka, AP ipak doznaje da je glavna tema razgovora bio Afganistan, Al-Kaida i američko vojno prisustvo u državama centralne Azije, tj. državama susjednim Afganistanu. Washington bi htio održavati protuterorističko djelovanje iz zemalja koje graniče s Afganistanom, ideji kojoj se Moskva protivi.
Bez vojnika na terenu, SAD mora uspostaviti više dogovora i više razmjene obavještajnih podataka kako bi imali mogućnost praćenja militanata Al-Qaide i Islamske države u Afganistanu.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je u srpnju da je Moskva upozorila SAD da je bilo kakvo raspoređivanje američkih trupa u zemljama susjednim Afganistanu “neprihvatljivo”. Rjabkov je također rekao da je Rusija “iskreno razgovarala” sa zemljama Srednje Azije kako bi ih upozorili da ne dopuštaju ulaz američkim trupama unutar svojih granica.
Obje su strane dogovorile da neće otkriti detalje ovog sastanka u Helsinkiju, što je bila praksa i na prethodnim sastancima između vojnih čelnika. Nakon sastanka, general Milley je rekao: “Bio je to produktivan sastanak. Kad vojni čelnici velikih sila komuniciraju, svijet je sigurnije mjesto.”
Milley, američki ministar obrane Lloyd Austin i američki obavještajni dužnosnici ranije su upozorili da bi se Al-Kaida ili IS mogli regenerirati i predstavljati prijetnju SAD-u kroz godinu do dvije.
Američki vojni čelnici rekli su da mogu provoditi antiteroristički nadzor i, ako je potrebno, napade u Afganistanu iz vojnih baza u drugim zemljama. Ipak, priznaju da su letovi iz baza u Perzijskom zaljevu dugi i da nude ograničeno vrijeme u zraku iznad Afganistana. Stoga SAD i saveznici žele prava preleta i povećanu razmjenu obavještajnih podataka s državama bližim Afganistanu, poput Uzbekistana, Kirgistana ili Tadžikistana. Zasad nema naznaka da će Washington uspjeti u tom naumu. Moskva snažno utječe na države Srednje Azije i protivi se prisutnosti Zapada.
SAD su koristile tranzitni centar u Manasu u Kirgistanu za dio operacija u Afganistanu. Pod pritiskom Rusije, Kirgistan je inzistirao da američke trupe napuste bazu 2014. godine. SAD je također iznajmio bazu Karshi-Khanabad, poznatu kao K2, u Uzbekistanu nekoliko godina nakon početka rata u Afganistanu. Uzbekistan je naredio zatvaranje baze 2005. uslijed napetosti s Washingtonom, a uzbekistansko ministarstvo obrane u svibnju je potvrdilo da ustav i vojna doktrina zemlje isključuju prisutnost stranih trupa.
Milleyev susret s Gerasimovim u Helsinkiju i šire rasprave o protuterorizmu ovog tjedna dolaze nakon smrtonosnog američkog zračnog napada u Afganistanu u posljednjim danima kaotične evakuacije. SAD je isprva tvrdio da je u napadu bespilotnom letjelicom ubijen islamski ekstremista koji je želio napasti aerodrom u Kabulu, ali sada kažu da je greškom poginulo 10 civila, uključujući sedmero djece. Incident je pokrenuo pitanje o tome treba li dronove koristiti za buduće napade na ciljeve terorista u Afganistanu. No, general Frank McKenzie, rekao je da, iako je taj zračni napad bio “tragična pogreška”, budući napadi na pobunjenike “bit će izvedeni prema drugačijim pravilima” i bit će više vremena za proučavanje mete, piše AP.
