Bilo to zbog afere oko ubojstva saudijskog novinara Khashoggija i straha od Zapadnih sankcija, ili nečeg drugog, Saudijska Arabija namjerava osigurati osjetni pad cijena nafte, s ciljem nanošenja maksimalnih šteta po iransko gospodarstvo.
Nakon sinoćnje izjave saudijskog ministra energetike Khalida al-Faliha o spremnosti OPEC-a i njegovih partnera na porast proizvodnje nafte do maksimalnih razina, kako bi se kompenzirao pad ponude „crnog zlata“ nakon uvođenja protuiranskih sankcija od strane SAD-a, cijene nafte pale su za 4%. Nafta sorte Brent pala je za 4% i iznosi 76,65 dolara za barel, dok je ona sorte WTI pojeftinila za 3,73% i iznosi 66,67 dolara za barel.
Smatra se kako će Saudijska Arabija isporučiti dodatne količine nafte na svjetsko tržište u slijedeća dva mjeseca, kako bi se kompenziralo smanjenje iranske proizvodnje. Rijad je namjeravao povećati proizvodnju za 200-300 tisuća barela dnevno u rujnu i listopadu u udnosu na kolovoz, kada je proizvodnja iznosila 10,4 milijuna barela dnevno, kako bi udovoljio potražnji azijskih kupaca.
Pojedini analitičari iz banke Nomura smatraju, kako zbog takvih saudijskih obećanja cijena nafte (Brent) može pasti na 68 dolara za barel.
S druge strane iranski političari smatraju, kako Saudijska Arabija ne može u potpunosti kompenzirati manjak iranske nafte na svjetskom tržištu, neovisno o pritiscima SAD-a, i da će se to odraziti na njezine visoke cijene. Pri tom se Iran najviše oslanja na svoje najveće kupce nafte, Kinu (makar je i ona smanjila količine uvoza) te Indiju, koja je također smanjila uvoz iranske nafte ali ga nije i obustavila, želivši time ugoditi i Washingtonu i Teheranu s kojim ostvaruje velike infrastrukturne projekte. Međutim, Južna Koreja, također veliki kupac iranske nafte, već je u potpunosti obustavila njezin uvoz. Zbog svega toga, nitko sa sigurnošću ne može tvrditi što će se u nadolazećim mjesecima događati na svjetskom naftnom tržištu.
Komentari
0 komentara