Njemački kancelar Olaf Scholz obećao je u četvrtak u Berlinu zemljama zapadnog Balkana ubrzani proces približavanja Europskoj uniji, a Europska komisija obećala je milijardu eura pomoći zemljama ove regije u svladavanju energetske krize, izvještava Reuters.
“Šest zemalja zapadnog Balkana pripada Europskoj uniji. One su dio Europe i dio europske obitelji. Zbog toga se zalažem za proširenje Europske unije i na zemlje zapadnog Balkana”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz nakon sastanka predsjednika vlada šest zemalja zapadnog Balkana u sklopu tzv. Berlinskog procesa. Predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije potpisali su u Berlinu sporazum o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica te fakultetskih i strukovnih diploma što bi moglo pridonijeti jačanju političkih i gospodarskih veza u regiji.
“Berlinski proces skrbi za napredak”, rekao je Scholz. On je istodobno istaknuo potrebu rješavanja trajnog sukoba između Srbije i Kosova te je naglasio važnost potpisivanja sporazuma u sjeni novonastale geopolitičke situacije u Europi. “Brutalna ruska agresija na Ukrajinu nas prisiljava da zbijemo redove i obranimo slobodu Europe”, rekao je Scholz. On nije naveo mogući datum ulaska zemalja zapadnog Balkana u Europsku uniju, ali je rekao kako bi to trebalo uslijediti što je prije moguće.
U sjeni energetske krize Europska unija će, kako je nakon samita u Berlinu priopćila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, regiji zapadnog Balkana pomoći s milijardu eura. “Petsto milijuna eura će biti isplaćeno u vidu hitne pomoći u savladavanju visokih cijena energenata, a ostalih 500 milijuna u obliku investicija u obnovljive izvore energije”, rekla je von der Leyen na zajedničkoj konferenciji za tisak sa Scholzom i Edijem Ramom, premijerom Albanije, u kojoj bi sljedeće godine trebao biti održan sljedeći samit u okviru Berlinskog procesa. Dio investicija bit će utrošen i na priključenje regije na europsku energetsku infrastrukturu.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel ocijenio je u četvrtak da je samit Berlinskog procesa o Zapadnom Balkanu bio dobra prilika za sastanak s čelnicima regije uoči samita Europska unija-Zapadni Balkan za mjesec dana u Tirani. “Više nego ikada, Zapadnom Balkanu je potrebna EU, a Europskoj uniji potreban je Zapadni Balkan”, objavio je Michel na Twitteru ocijenivši da je to “geopolitička neophodnost i geopolitička šansa”. “Vrijeme je da ubrzamo tempo reformi i da integraciju već sada učinimo vidljivom i konkretnom za stanovnike regije”, istaknuo je predsjednik Europskog vijeća.
Na samitu zemalja zapadnog Balkana su osim premijera šest zemalja regije sudjelovali i premijeri Hrvatske, Grčke, Slovenije i Bugarske. Berlinski proces je 2014. inicirala tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel s ciljem približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji.
Plenković: uspješan samit zemalja zapadnog Balkana
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je, nakon sastanka zemalja zapadnog Balkana, kako je u interesu Hrvatske da sve zemlje u njezinom susjedstvu budu članice Europske unije te je pohvalio napore Njemačke u oživljavanju Berlinskog procesa.
“Sastanak je bio jako dobar. Mislim da je jako dobro da je kancelar Olaf Scholz odlučio nastaviti ovu inicijativu koju je kancelarka Angele Merkel započela 2014.”, rekao je Plenković. Poručio je kako je u interesu Hrvatske da sve susjedne zemlje rade napredak na putu prema Europskoj uniji. “To je dobro za njihovu stabilnost, gospodarsku i socijalnu situaciju i za sprječavanje nezakonitih migracija”, rekao je Plenković.
Hrvatski premijer je pritom istaknuo ulogu Hrvatske kao energetskog čvorišta u ovom dijelu Europe. “Za nas su bitne dvije teme: Jadransko-Jonski plinovod kojim bi se plin iz Azerbajdžana doveo do Hrvatske, a posebnu važnost ima i LNG terminal na Krku, gdje smo donijeli odluku o investicijama i povećanju kapaciteta što bi bilo važno i za opskrbu Bosne i Hercegovine plinom”, rekao je Plenković.
Hrvatski premijer komentirao je i kritike veleposlanika BiH pri Ujedinjenim narodima Svena Alkalaja na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta. Ove kritike pokazuju da nema političke volje da u BiH treba vladati ravnopravnost između Bošnjaka, Hrvata i Srba sukladno Ustavu i sukladno Daytonskom sporazumu”, rekao je Plenković.
Premijer se osvrnuo i na kritike Željka Komšića na sudjelovanje hrvatskih vojnika u operaciji Altea u BiH. “Gospodin Komšić ima stalno antihrvatski narativ, što dovodi do jedne dosta apsurdne situacije da netko tko navodno predstavlja Hrvate u BiH stalno vodi politiku protiv Hrvatske”, rekao je hrvatski premijer u Berlinu.
Medij: Međunarodne sile oročile “predsporazum” Srbije i Kosova do 24. veljače 2023.
