Zanimljiv osvrt na izostanak snažnije ruske reakcije na želju Finske za ulaskom u NATO savez stiže od čelnika finske obavještajne službe SUPO Antti Pelttarija.
Antti Pelttari, izvor: wikimedia commons
On je za britanski medij The Financial Times izjavio kako Rusija ne vrši pritisak na Finsku zbog njezine želje da se pridruži NATO-u, ali da Helsinki ostaje oprezan. Šef finske obavještajne službe izostanak pritiska Moskve smatra “iznenađujućim”.
“Zasad je sve prilično mirno i nadajmo se da će tako i ostati. Dobro je da se ništa ne događa. Pozitivno je i to što smo spremni i sposobni braniti naše društvo”, kazao je Pelttari za FT.
Podsjećamo kako su Finska i Švedska počele otvoreno razmišljati o napuštanju svoje vojno-političke neutralnosti nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini 24. veljače.
Finska nije pokazala interes za razmještaj NATO-ovih vojnika i nuklearnog oružja na svom teritoriju, ali ga, za razliku od Švedske nije isključila – navodi britanski medij.
Ovdje bismo dodali kako upravo ovo posljednje i je predmet najvećeg ruskog interesa s obzirom kako Moskva svoje poteze prema namjerama dviju skandinavskih država određuje upravo tim dvama elementima kojima se oštro protivi.
Sredinom svibnja Helsinki i Stockholm podnijeli su zahtjeve za pridruživanje NATO savezu. Međutim, pojavio se ozbiljni problem s obzirom kako je razmatranje njihovog prijedloga (trebao bi se razmatrati krajem lipnja na summitu NATO saveza u Madridu) blokirala Turska, koja prema objema zemljama ima svoje specifične preduvjete tj, zahtjeve za davanje suglasnosti za prijam u Sjevernoatlantski savez. Prije svega su vezani uz prestanak potpore terorizmu, kakvim u Ankari smatraju djelatnost zabranjene kurdske Radničke stranke, izručenje njihovih predstavnika Turskoj, kao i članova u Turskoj zabranjene organizacije FETO čiji su pojedinci navodno čak i članovi parlamenata dviju skandinavskih zemalja. Finska i Švedska za sada nisu spremne ispuniti zahtjeve Ankare.
