Europski čelnici službeno će prihvatiti Ukrajinu kao kandidata za pridruživanje Europskoj uniji u četvrtak, što je hrabar geopolitički potez potaknut ruskom invazijom na Ukrajinu, ali podsjetnik da će blok od 27 zemalja trebati veliku reviziju jer se želi ponovno proširiti, izvještava Reuters.
Iako bi Ukrajini i susjednoj Moldaviji moglo biti potrebno više od desetljeća da se kvalificiraju za članstvo, odluka na dvodnevnom samitu Europske unije bit će simboličan korak koji signalizira namjeru bloka da posegne duboko u bivši Sovjetski Savez.
“Danas Europska unija šalje poruku solidarnosti narodu Ukrajine da pripadate europskoj obitelji, da pripadate Europskoj uniji”, rekao je irski premijer Micheal Martin po dolasku na samit. Taj će potez pokrenuti najambicioznije širenje EU-a od prijema istočnoeuropskih država nakon Hladnog rata.
“Svi ljudi u Ukrajini gledaju i čekaju ovu odluku”, rekao je Ivan Zićenko, 34-godišnji Ukrajinac iz ratom uništenog grada Harkiva, koji sada živi u Bruxellesu. “Vrlo, vrlo je važno podići njihov moral”, rekao je dok je nekoliko desetaka ljudi skandiralo “Ukrajina je Europa” na skupu ispred zgrade u Bruxellesu gdje su se sastajali čelnici Europske unije.
Iza trijumfalne retorike, međutim, krije se zabrinutost i pitanje može li blok ostati koherentan dok se nastavlja širiti. Nakon što je 1951. godine započela kao organizacija šest zemalja za reguliranje industrijske proizvodnje, Europska unija sada ima 27 članica koje se suočavaju sa složenim izazovima od klimatskih promjena i uspona Kine do rata na vlastitom pragu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da je njegova “specijalna vojna operacija” pokrenuta u Ukrajini krajem veljače djelomično bila nužna zbog zadiranja Zapada u ono što Rusija opisuje kao svoju zakonitu geografsku sferu utjecaja.
Očekivano zeleno svjetlo Europske unije je “signal Moskvi da Ukrajina, kao ni druge zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, ne mogu pripadati ruskim sferama utjecaja”, rekao je ukrajinski veleposlanik pri Europskoj uniji Čencov Vsevolod za Reuters. “Ukrajinski vojnici zovu kući s prve crte bojišnice i pitaju: što se događa s našim statusom kandidata? Nevjerojatno je koliko je to važno za ukrajinski narod.”
Balkanska frustracija
Dok se očekuje da će Ukrajina i Moldavija biti primljene u čekaonu Europske unije, Gruziji će biti data “europska perspektiva”, ali joj je rečeno da mora ispuniti uvjete prije nego što dobije status kandidata.
Suzdržanost u pogledu proširenja Europske unije usporila je napredak prema članstvu za grupu balkanskih zemalja – Albaniju, Bosnu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – čiji su se čelnici ujutro u Bruxellesu sastali sa svojim kolegama iz Europske unije.
Albanski premijer Edi Rama rekao je dolaskom na sastanak s čelnicima Europske unije uoči samita bloka: “Izražavam dobrodošlicu Ukrajinu, dobro je dati status kandidata, ali nadam se da ukrajinski narod neće gajiti puno iluzija o tome.”
Nacrt izjave na summitu pokazao je da će čelnici Europske unije ponovno dati “punu i nedvosmislenu predanost perspektivi zapadnog Balkana za članstvo u Europskoj uniji”. No, ubrzani put Ukrajine do formalnog statusa kandidata samo je povećao njihov osjećaj da su po strani, što nosi rizik za Europsku uniju da Rusija i Kina prošire svoj utjecaj na regiju Balkana.
“Što duže Europska unije ne da jedinstven i jasan znak zapadnom Balkanu, to će drugi zloćudni čimbenici duže i više koristiti taj prostor i taj vakuum”, rekla je predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je ovog tjedna kako Europska unija mora “reformirati svoje unutarnje procedure” kako bi se pripremila za pristupanje novih članica, ističući potrebu da se ključna pitanja dogovore kvalificiranom većinom, a ne jednoglasno. Zahtjev za jednoglasnost često frustrira ambicije Europske unije jer države članice mogu blokirati odluke ili ih razvodniti.
Unatoč valovima kriza koji su potresli Europsku uniju, od migracija i izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz bloka, unija je i dalje popularna, a ovotjedno istraživanje pokazuje da je slaganje s članstvom u Europskoj uniji najviše u posljednjih 15 godina. Ipak, nezadovoljstvo javnosti raste zbog inflacije i energetske krize dok Rusija pooštrava opskrbu plinom kao odgovor na sankcije, što je pitanje drugog dana samita u petak.
