Sjeverni tok 2: SAD uvode najstrože sankcije, Njemačka našla izlaz iz američke „zamke“?

Zastupnički dom američkog Kongresa objavio je usuglašeni zakon o državnom proračunu za obranu za 2021. godinu. Očekivano, on uključuje i proširenje sankcija na baltički plinovod Sjeverni tok 2 koji treba povezati Rusiju i Njemačku.  Američki su se zakonodavci po tom pitanju odlučili na najstrožu od predloženih sankcijskih varijanti. U međuvremenu, u Njemačkoj su smislili kako sankcije SAD-a zaobići, dok oko svega ovog aktualni predsjednik Donald Trump prijeti vetom na ovaj proračunski zakon zbog svojih razloga.

Ali krenimo redom. Na službenoj web stranici Zastupničkog doma objavljen je prijedlog zakona o američkom obrambenom proračunu. U članku 1242. američki zakonodavac propisao je ranije najavljivano proširenje sankcija protiv Sjevernog toka 2 i plinovoda Turski tok koji bi drugom cijevi tog crnomorskog plinovoda preko teritorija turske isporučivao ruski plin za Jugo-istočnu Europu i Mađarsku.

Nakon usvajanja ovog zakona, sankcije će biti uvedene i protiv tvrtki koje ispituju, pregledavaju i certificiraju plinovod. Ovo je najproblematičniji dio za projekt. Ranije je ugledno norveško društvo DNV GL za certifikaciju objavilo o svom zaustavljanju provjere brodova koji rade na tom plinovodu i njihove opreme, ali nije odbilo certificiranje samog plinovoda. To je bilo zbog činjenice da je na jesen State Department, razjasnivši postojeće sankcije, zabranio naknadnu ugradnju i dogradnju projektnih brodova, a upravo to proteklih mjeseci ubrzano rade ruski brodovi koji bi trebali dovršiti preostali dio radova na spornom plinovodu kojega SAD i dio, uglavnom istočnih članica EU predvođenih Poljskom, kao i Ukrajina, smatraju geopolitičkim, dok ga Njemačka i njeni partneri po ovom pitanju smatraju tržišnim i prijeko potrebnim za buduću energetsku stabilnost Njemačke ali i čitave EU. Međutim, ruske i druge brodove može certificirati i Ruski pomorski registar brodova, koji je također međunarodno poznata tvrtka za licenciranje i ima iskustvo u certificiranju podmorskih plinovoda. On se za sada po tom pitanju nije oglasio.

Američki zastupnici također žele nametnuti sankcije tvrtkama koje osiguravaju, re-osiguravaju brodove koji sudjeluju u ovom projektu i pružaju svoja postrojenja za njihovu modernizaciju i dogradnju. Posljednju je točku, očito, odlučeno ublažiti, budući da  bi se tada na udaru našla i njemačka luka Mukran, koja pripada okrugu grada Sassnitza, i koja je glavno logističko središte za dovršetak posljednje dionice Sjevernog toka 2. U ljeto ove godine američki senatori čak su pismeno prijetili gradonačelniku toga grada, što je izazvalo međunarodni skandal.

Senatori također izriču sankcije tvrtkama koje pružaju usluge za naknadnu ugradnju i modernizaciju brodova, koje je State Department uveo još u listopadu, ali ruski cjevopolagač Akademik Chersky dovršio je taj posao još ranije.

U dokumentu se također navodi kako na temelju nacionalnih interesa američki predsjednik može odbiti uvođenje sankcija, a Sjedinjene Države trebale bi se posavjetovati prije nego što donesu odluku o sankcijama s Velikom Britanijom, Švicarskom, Norveškom i bilo kojom drugom državom EU.





Tvrtke koje u roku od 30 dana od stupanja na snagu američkog obrambenog proračuna za 2021. godinu dobrovoljno napuste projekt neće pasti pod sankcije.

Njemačka pronašla izlaz?

Investitor projekta tvrtka Nord Stream 2 AG priprema se za nastavak izgradnje plinovoda, za čiji završetak ostaje položiti po 80-ak kilometara svake od dviju cijevi. Investitor je dobio odobrenje njemačkog regulatora BSH za izgradnju malog dijela u prosincu, a sada razmatra zahtjev za rad u siječnju i travnju. Najveće gradilište nalazi se u danskim vodama, ali lokalni regulator još nije dobio ažurirani plan rada od strane investitora, izvijestila je Danska energetska agencija – DEA.





I dok američki zakonodavci strahuju kako obrambeni proračun neće biti usvojen do siječnja zbog najavljenog veta predsjednika Donalda Trump, kada će se sastati novi Kongres i s radom početi novi predsjednik Joe Biden (cijeli pregovarački proces zbog toga bi morao početi ponovo), Njemačka traži izlaz iz američke „zamke“ kroz svoje „akrobacije“.

Tako je njemački medij Bild izvijestio da bi vlada savezne države Mecklenburg-Zapadno Pomorje mogla utemeljiti  “Fond za klimatske promjene”. Istodobno će proglasiti plinovod Sjeverni tok 2 najvažnijim elementom zaštite okoliša u toj njemačkoj saveznoj državi i učinit će sve što je moguće kako bi se olakšao njegov dovršetak. Bit ideje je da bi zaklada trebala osnovati trgovinsko poduzeće čiji bi se proizvodi i usluge trebali koristiti samo za dovršetak izgradnje plinovoda. Njemačke tvrtke mogle bi tako pružiti svoje usluge Sjevernom toku 2 putom spomenute zaklade i njezine tvrtke. S tehničkog gledišta, tvrtke neće komunicirati s investitorom projekta ovog plinovoda i neće podlijegati sankcijama, navodi Bild.

 

 

Komentari

komentar

You may also like