Skupina sedam najrazvijenijih gospodarstava svijeta G7 postavila je nove ciljeve za kapacitete solarne energije i priobalnih vjetroelektrana te je pristala ubrzati razvoj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i prestanak korištenja fosilnih goriva, prenosi Reuters.
Skupina nije podržala rok za prestanak korištenja ugljena do 2030., za koji su se zalagale Kanada i neke druge članice, a ostavila je i mogućnost za daljnja ulaganja u plin, istaknuvši da bi taj sektor mogao pomoći u potencijalnoj energetskoj krizi.
Ministri zemalja članica G7 završavaju svoj dvodnevni sastanak o klimatskoj, energetskoj i okolišnoj politici u sjevernom japanskom gradu Sapporou u nedjelju.
Obnovljivi izvori energije i energetska sigurnost su postali jedno od prioritetnih pitanja nakon ruske invazije na Ukrajinu. “Prvotno su ljudi smatrali da su rješavanje klimatskih pitanja i rješavanje energetske sigurnosti potencijalno u sukobu. No, rasprave koje smo održali i koje se očituju u priopćenju, pokazuju da ona zapravo idu ruku pod ruku”, rekao je Jonathan Wilkinson, kanadski ministar sirovina.
Članice su se u svom priopćenju obvezale kolektivno povećati kapacitete za priobalne vjetroelektrane za 150 gigavata do 2030., a kapacitet za solarnu energiju na više od jednog teravata. “Drastično ćemo povećati električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih energija”, rekle su članice.
Složile su se ubrzati “prestanak korištenja fosilnih goriva s nesmanjenim emisijama”, misleći pritom na izgaranje fosilnih goriva bez primjene tehnologije za hvatanje emisije ugljičnog dioksida, kako bi se postigla klimatska neutralnost u energetskim sustavima najkasnije do 2050.
Ugljična neutralnost se definira kao ravnoteža između emisije CO2 i njegove apsorpcije iz atmosfere. Danas je ta ravnoteža narušena emisijom CO2 od strane djelatonosti ljudi.
Zemlje su se složile učiniti prioritetom “konkretne i pravovremene korake” prema ubrzavanju prestanka “domaće proizvodnje električne energije iz ugljena s nesmanjenim emisijama”, što je dio prošlogodišnjih ciljeva da se do 2035. postigne barem “pretežito” dekarboniziran energetski sektor.
Kanada smatra da bi proizvodnja električne energije iz ugljena trebala prestati do 2030., a uz nju su se Velika Britanija i neke druge članice skupine G7 na to i obvezale, rekao je Wilkinson za Reuters. “Drugi još uvijek nastoje osmisliti načine da to uspiju unutar njihovog vremenskog okvira. Razgovor je bio dobar i svi su se obvezali nešto učiniti, a za neke koji su više ovisni o ugljenu od drugih pokušavamo pronaći tehničke načine kako da to postignu”, kazao je.
Japan, zemlja domaćin sastanka, čije zadovoljenje energetskih potreba ovisi snažno o uvozu, želi zadržati ukapljeni prirodni plin (LNG) kao tranzicijsko gorivo još najmanje 10-15 godina.
