Prijetnja nuklearnog napada od strane NATO-a primorava Rusiju i Bjelorusiju na poduzimanje odgovarajućih mjera odmazde, izjavio je u četvrtak, 25. svibnja, ruski ministar obrane Sergej Šojgu u Minsku tijekom razgovora s bjeloruskim ministrom obrane Viktorom Hreninom.
U glavnom bjeloruskom gradu danas se, naime, održava sastanak Vijeća ministara obrane zemalja članica Organizacije dogovora o zajedničkoj sigurnosti – ODKB, ili, kako ga kolokvijalno nazivaju – ruskog pandana NATO savezu.
“U kontekstu iznimno oštre eskalacije prijetnji i aktivnosti zajedničkih nuklearnih misija NATO-a primorani smo poduzeti mjere odmazde u vojno-nuklearnoj sferi. U skladu s odlukom naših vrhovnih zapovjednika, organiziran je rad na raspoređivanju nestrateškog (taktičkog, op,GN.) nuklearnog oružja Ruske Federacije na teritoriju Republike Bjelorusije”, kazao je ruski ministar obrane.
Podsjetio je kako je bjeloruskoj strani već predan operativno-taktički raketni sustav Iskander-M, koji može koristiti i rakete s nuklearnom bojevom glavom i koji ima domet do 500 kilometara.
“Neki od bjeloruskih zrakoplova prenamijenjeni su za moguću uporabu nuklearnog oružja. Vojno osoblje je prošlo odgovarajuću obuku, kazao je Šojgu.
Istodobno je naglasio kako Rusija ne predaje nuklearno oružje Bjelorusiji i da i dalje nad njim zadržava svoj nadzor, kao i to, da odluka o njegovoj uporabi ostaje na ruskoj strani.
“U budućnosti se mogu poduzeti dodatne mjere za osiguranje sigurnosti Savezne države (Rusije i Bjelorusije, op.GN.) i odgovor na vojno-političku situaciju”, – naglasio je Šojgu.
Šojgu je na sastanku spomenutog Vijeća ODKB izjavio kako Sjedinjene Države raspoređuju islamističke borce u Afganistan s ciljem iskorištavanja njihovog potencijala za destabilizaciju stanja u regiji. Pri tom je kazao kako su ilegalne oružane skupine značajno ojačale svoje položaje u toj zemlji nakon što su talibani došli na vlast.
Ova posljednja izjava nedvojbeno, osim sigurnosne, ima karakter i one političke. Naime, u tijeku je borba za presudni utjecaj na zemlje Srednje Azije iz sastava bivšeg SSSR-a, koja se ogleda u pojačanim diplomatskim aktivnostima SAD-a i EU-e s jedne, i Rusije i Kine s druge strane. Strah od destabilizacije sigurnosnog stanja zbog islamističkog ekstremizma i terorizma u tim zemljama, a koji bi se mogao nekontrolirano preliti iz Afganistana, mogao bi ići u korist interesa Moskve i Pekinga zbog povlačenja SAD-a i NATO saveza iz te zemlje u kolovozu 2021. godine. To na određeni način dokazuju i najnoviji summiti koje su čelnici Kine i Rusije posljednjih dana održale s čelnicima država Srednje Azije.
Globalna geopolitička “igra” postaje sve zamršenija i opasnija.
