Kineska vojska jutros je pokrenula najveće vojne vježbe ikada oko Tajvana, ispaljujući balističke projektile i raspoređujući desetke borbenih zrakoplova i ratnih brodova, kao odgovor na posjet američkog predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi tom samoupravnom otoku.
Peking je posjetu Nancy Pelosi Tajvanu, kojeg smatra svojom odcijepljenom pokrajinom, nazvao “opasnom, bezobzirnom i neodgovornom provokacijom” Sjedinjenih Država. Tvrde da aktualne vojne vježbe, koje su počele jutros i trajat će do nedjelje, imaju za cilj pokazati kinesku odlučnost da obrane svoj “suverenitet i teritorijalni integritet”.
Vježbe su nanovo doprinijele napetost u regiji, a Japan je rekao da je nekoliko kineskih projektila palu u njegovu isključivu gospodarsku zonu (EEZ). Udruženje zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) upozorilo je da bi kriza mogla rezultirati “pogrešnim procjenama, ozbiljnom konfrontacijom, otvorenim sukobi i nepredvidivim posljedicama sukoba među velikim silama”, prenosi AP.
Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wenje nakon početka vježbi je pozivala međunarodnu zajednicu da pomogne okončati kineske “jednostrane i iracionalne vojne akcije”. Također je rekla da Tajvan neće izazivati sukobe, ali da će čvrsto braniti svoj suverenitet i nacionalnu sigurnost.
Koliko su kineske vojne vježbe zabrinjavajuće?
Kineski državni mediji kažu da se vježbe bojevog gađanja iz mora i zraka odvijaju u šest zona oko Tajvana, koji se nalazi 180 km od kineskog kopna. Vježbe uključuju više od 100 zrakoplova, lovce i bombardere te 10 ratnih brodova, prema CCTV. Tajvan je osudio vježbe, rekavši da dio teritorija gdje se provode vježbe zadire u teritorijalne vode Tajvana, a same vježbe su zapravo pomorska i zračna blokada otoka. Prvog dana vježbi kineske raketne snage ispalile su nekoliko balističkih projektila u vode oko Tajvana, i to prvi put od 1996. Tajvansko ministarstvo obrane priopćilo je da je ispaljeno 11 projektila i identificiralo ih kao balističko oružje Dongfeng. Japan je rekao da je najmanje pet projektila palo u njegovu isključivu gospodarsku zonu koja se proteže 200 nautičkih milja (370 km) od vanjskih granica njegovih teritorijalnih mora te je uložio oštre diplomatske prosvjede zbog tog poteza. Vlasti u Tajvanu također su pozvale civilne brodove i zrakoplove koji putuju tim područjem da pronađu alternativne rute, a tajvanske aviokompanije su otkazale desetke letova u zračnoj luci Taoyuan u glavnom gradu Taipeiju. Južnokorejski Korean Air i Asiana Airlines su prekinuli letove za Tajvan na jedan ili dva dana zbog vježbi, prema Taipei Times.
Može li Kina napasti Tajvan?
Kineske vježbe bez presedana oživjele su pitanja o tome namjerava li Peking pokrenuti invaziju na Tajvan. Kineski državni Global Times objavio je komentar vojnog stručnjaka koji vježbe opisuju kao probu za “ponovno ujedinjenje”. “U slučaju vojnog sukoba, vjerojatno je da će operativni planovi koji se trenutno uvježbavaju biti izravno pretočeni u borbene operacije”, napisao je kineski vojni analitičar Song Zhongping.
Unatoč kineskoj retorici, većina stručnjaka kaže da ni Kina ni SAD ne žele rat u Tajvanu, tj. barem ne u bliskoj budućnosti. “Kina nastoji upozoriti SAD i Tajvan da ne poduzimaju dodatne akcije koje probijaju crvene linije koje je postavila Kina”, rekla je Bonnie Glaser, direktorica Azijskog programa pri German Marshall Fundu iz SAD-a. “Oni demonstriraju svoje vojne sposobnosti kako bi nametnuli blokadu Tajvanu. Ipak, predsjednik Xi Jinping ne želi rat sa Sjedinjenim Državama. On nije donio odluku o invaziji na Tajvan”, rekla je za Al Jazeeru. Čak i da Kina, koja ima najveći broj vojnika na svijetu i naglo je modernizirala svoju vojsku, želi silom zauzeti Tajvan, takav potez nosi značajne rizike. Kineske snage morale bi prijeći Tajvanski tjesnac s više od 100 000 vojnika, prema procjenama analitičara, prilikom čega bi se suočili sa zračnim i pomorskim bombardiranjem. Ako uspiju doći do obala Tajvana, bilo bi im teško iskrcati se jer je tajvanska obala razvedena i oštra te nudi svega nekoliko prikladnih plaža za iskrcaj desantnih brodova, oklopnih vozila, nosača, tenkova i topništva.
Također postoji rizik da bi invazija mogla izazvati veći sukob između Kine i SAD-a. Iako SAD službeno ne priznaje Tajvan kao zasebnu državu, prema Zakonu o odnosima s Tajvanom iz 1979., dužni su pomoći tom otoku u obrani. U svibnju je američki predsjednik Joe Biden sugerirao da će Washington braniti Tajvan u slučaju kineskog napada. Tada je Biden kazao da bi to bila obrana vrijednosti, tj. obrana demokracije protiv autokracije. No, zašto je Tajvan bitan za Washington? “To je zato što je dio prvog otočnog lanca obrane od agresije Narodne oslobodilačke vojske”, rekla je June Teufel Dreyer, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu Miami. “Kineski vojni stratezi nazivali su Tajvan prvom karikom u lancu koji drži kinesku vojsku zatvorenom prema većem morskom području, a preuzimanje Tajvana značilo bi dobivanje pristupa vrlo važnoj luci Kaohsiung te izlazak na Plavi Pacifik i prema Guamu, koji je teritorij SAD-a i nalazi se na pola puta do Havaja”, rekla je za Al Jazeeru.
Zašto Kini smeta posjet Pelosi?
Iako Narodna Republika Kina (NR Kina), kako se službeno zove vlada u Pekingu, nikada nije vladala Tajvanom, otokom s 23 milijuna stanovnika, ipak ga smatra dijelom vlastitog teritorija. Kineska vlada kategorički se protivi svim službenim kontaktima Taipeija i Washingtona, jer bi takavi diplomatski kontakti dodatno legitimizirali vladu. Posjet Pelosi, koja se niz godina ističe u protukineskoj retorici unutar američke politike, okarakterizirana je kao provokacija i kršenje kineskog suvereniteta od strane Pekinga. Njezin posjet dolazi i u osjetljivom periodu u kineskoj politici, samo nekoliko tjedana prije nego što će se čelnici Komunističke partije sastati na 20. kongresu. Na tom kongresu će vjerojatno Xi postaviti temelje za osiguranje trećeg mandata na predsjedničkoj poziciji, što nije moguće prema sadašnjim kineskim zakonima.
Xi je u nedavnom telefonskom razgovoru s Bidenom upozorio američkog čelnika da se ne “igra vatrom oko Tajvana” i naglasio da se čvrsto protivi tajvanskoj neovisnosti i uplitanju vanjskih sila. Analitičari kažu da bi ovaj posjet moglo naštetiti već zategnutim odnosima između Pekinga i Washingtona. “Ovo je bio jako loš potez od strane Pelosi, jer je došla u trenutku kada su bilateralni odnosi između SAD-a i Kine na najnižoj točki. Došla je baš u vrijeme kada se u svijetu zbiva nekoliko drugih kriza”, tvrdi Henry Huiyao Wang, predsjednik Centra za Kinu i globalizaciju. “Posjet ne šteti samo američko-kineskim odnosima, već donosi ozbiljnu krizu u odnosima između dvije obale podijeljene tjesnacem”, rekao je za Al Jazeeru i zaključio: “Mislim da će u budućnosti biti mnogo posljedica ovog posjeta”.
