Kinesko stanovništvo, bez učešča posebnih administrativnih autonomnih regija Hong Kong, Makao i Tajvan, do kraja 2019. g. povećalo se za 4,67 milijuna i previsilo broj od 1,4 milijardi stanovnika, objavio je kineski središnji državni statistički ured.
U 2018.g. Kina je svoje stanovništvo povećala za 5,3 milijuna. U 2019.g. registrirano je 14,65 milijuna novorođenih, a njihov je koeficijent iznosio 10,48 na tisuću stanovnika. U istoj je godini umrlo 9,98 milijuna ljudi, a koeficijent smrtnosti iznosio je 7,14 umrlih na tisuću stanovnika. Prirast stanovništva iznosio je 3,34 na tisuću ljudi. Broj muške populacije iznosio je 715,27 milijuna, a ženske 684, 78 milijuna.
Broj radno sposobnog stanovništva u dobi od 16 do 59 godina smanjio se na 896,4 milijuna, u usporedbi s 2018.g. kada je iznosio 897,29 milijuna, što čini 64% ukupnog broja stanovnika. U 2018. taj je pokazatelj iznosio 64,3%.
Krajem 2018.g. u Kini je registrirano 253,88 milijuna stanovnika starijih od 60 godina, ili 18,1% od ukupnog broja stanovnika. Broj osoba starijih od 65 godina u 2019.g. povećao se na 176,03 milijuna, u usporedbi s godinom ranije kada je iznosio 166,58 milijuna, što predstavlja 12,6% ukupnog broja stanovnika.
Urbano stanovništvo Kine u 2019.g. povećalo se za 17,06 milijuna i iznosilo je 848,43 milijuna ljudi, a seosko se smanjilo za 12,39 milijuna i iznosi 551,62 milijuna. Udio gradskog stanovništva u ukupnom broju stanovnika Kine povećao se s 59,58% na 60,6%.
Demografi i sociolozi sigurno će se detaljno baviti proučavanjem ovih podataka, kao i tendencijom navedenih brojeva, koji su uistinu golemi. Za primjer i bolju percepciju ovih podataka, broj kineskog stanovništva (i bez u uvodu spomenutih kineskih autonomnih područja, koji su također brojčano impresivni) veći je od zajedničkog broja stanovnika SAD-a, Kanade, Europske unije, Rusije i Australije tj. tzv. zapadnog civilizacijskog kruga.
