Glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg osvrnuo se u utorak navečer, u intervjuu za njemačku televiziju ZDF, na Ukrajinu i svekoliku vojnu pomoć koju taj savez pruža Kijevu u kontekstu njegove borbe protiv ruskih intervencionističkih snaga
Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO saveza, u sinoćnjem intervjuu za njemačku televiziju ZDF, izjavilo je slijedeće:
“Vidimo potporu bez presedana od europskih NATO saveznika, Njemačke, Kanade, Sjedinjenih Država i mnogih drugih zemalja diljem svijeta. Danas sam sudjelovao na Krimskoj platformi predsjednika Volodimira Zelenskog – i poruka koju su tamo odaslali svi nazočni čelnici bila je jasna: solidarni smo s Ukrajinom i podupirat ćemo je koliko god bude potrebno. Ovo je poruka NATO saveznika.”
Kazao je, međutim, kako pružanje vojne potpore Kijevu nije lak zadatak.
“Ne kažem da je lako. Potreban je naporan rad. Namjeravam surađivati s drugim čelnicima Sjevernoatlantskog saveza u Europi i Sjevernoj Americi kako bismo im pružili stalnu podršku”, kazao je glavni tajnik NATO-a.
Istodobno je naglasio doprinos koji Njemačka daje po tom pitanju, ali i izrazio nadu da će “njemačka vlada učiniti više”.
Stoltenberg je upozorio kako će nadolazeća zima biti oštra.
“Platit ćemo cijenu naše potpore Ukrajini zbog sankcija i, naravno, činjenice da Rusija koristi energiju kao oružje. Ali moramo shvatiti kako nema alternative“, rekao je Stoltenberg.
Zapadne zemlje trebaju nastaviti odabranim smjerom kako bi se “povećala vjerojatnost ishoda prihvatljivog s gledišta Ukrajine”, izjavio je Stoltenberg.
“Najbolje što možemo učiniti je pružiti vojnu, financijsku, humanitarnu i gospodarsku potporu Ukrajini.”
Glavni tajnik NATO saveza zaključno je naglasio kako bi potpora Ukrajini mogla trajati godinama, i da će “to imati posljedice ne samo u vojnoj sferi, već i u industriji”.
“Kao NATO, imamo dvije uloge: moramo podržati Ukrajinu, bliskog partnera. Drugi zadatak je spriječiti eskalaciju rata”. Pri tom je podsjetio na članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora potpisanog u Washingtonu 1949. godine, koji predviđa zajednički odgovor u slučaju “oružanog napada na jednu ili više” članica NATO saveza.
