Grupa neovisnih stručnjaka koju je imenovalo Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda pozvala je Švedsku da pojača napore u borbi protiv sustavnog rasizma i usredotoči se na strategije za vraćanje povjerenja između policije i manjinskih skupina, piše Anadolu.
Stručnjaci za unapređenje rasne pravde i jednakosti – Tracie Keesee, Yvonne Mokgoro i Juan Mendez – održali su sastanke i obavili intervjue u Stockholmu, Malmou i Lundu, gdje su prikupljali informacije o borbi protiv rasne diskriminacije, borbi protiv sustavnog i strukturalnog rasizma, “pretjeranoj upotrebi sile” i drugim kršenjima ljudskih prava od strane organa za provođenje zakona i kaznenopravnog sustava protiv obojenih zajednica.
Tijekom petodnevnog posjeta članovi Međunarodnog stručnog mehanizma Ujedinjenih naroda susreli su se s predstavnicima Ministarstva pravosuđa, Ministarstva rada, Ministarstva vanjskih poslova, Nacionalnog vijeća za suzbijanje kriminaliteta, Ureda saborske pučke pravobraniteljice i Pravobraniteljice za ravnopravnost te pripadnicima švedske policijske uprave, zatvorske i ostavinske službe. Mehanizam se također sastao s članovima švedske nacionalne institucije za ljudska prava, predstavnicima civilnog društva, istraživačima, akademicima i pogođenim zajednicama, kao i članovima švedske policijske uprave.
Zabrinutost zbog policijskog postupanja
Keesee je rekla za novinsku agenciju Anadolu da je na sastancima održanim sa “zajednicama obojenih”, ali i s istraživačima, “mnogo ljudi” izrazili zabrinutost “u vezi s tretmanom kada je u pitanju njihova interakcija s policijom” u nordijskoj zemlji. Naglasila je potrebu da se pozabavi nejednakim postupanjem policije prema manjinskim skupinama i da se počne razumjeti priroda prekinutog odnosa između policije i zajednica.
Smatra se da švedsko stanovništvo ima povjerenja u policiju, no većina svjedočanstava primljenih od pripadnika rasnih zajednica “govorila je o strahu od opresivne prisutnosti policije, rasnog profiliranja i proizvoljnih zaustavljanja i pretraga”, kazala je Keesee. “Švedska bi trebala proširiti definiciju sigurnosti koja se ne oslanja isključivo na odgovor policije. Policija bi se trebala usredotočiti na strategije za vraćanje povjerenja među zajednicama kojima služi, uključujući diverzifikaciju svog osoblja kako bi odražavalo pravo švedsko multikulturalno društvo,” dodala je.
Alexandra Pascalidou, poznata novinarka, spisateljica i aktivistica za ljudska prava koja je u više navrata držala predavanja švedskoj policiji o zločinima iz mržnje i rasizmu, rekla je za Anadolu da ne postoji stvarno povjerenje između manjina i policije. Ustvrdila je da manjine čak oklijevaju prijaviti policiji rasističke napade jer smatraju da se ništa neće poduzeti.
Posjet pritvorima
Skupina je također posjetila policijske pritvore i centre za istražni pritvor u Stockholmu i Malmou te je izrazila zabrinutost zbog “pretjeranog pribjegavanja samici”. Postoji “stvarna potreba za procjenom i jasnim razumijevanjem”, poručila je Keesee.
Nadalje, postojala je zabrinutost oko toga kako Švedska rješava “legitimne sigurnosne izazove”, uključujući rastući kriminal bandi, putem odgovora koji se fokusira na “prekomjernu policijsku kontrolu, nadzor i neopravdano lišavanje slobode”, navodi se u izjavi koju je dao Mendez. Keesee se složila da je “to velika briga, jer, kada se pokušavate pozabaviti nasilnim kriminalom, što također prepoznajemo kao zabrinutost za Švedsku, često ćete to učiniti bez prepoznavanja temeljnih uzroka.”
“Pozivamo Švedsku da se u potpunosti pridržava Pravila Nelsona Mandele – nekadašnjih Standardnih minimalnih pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima – i da privilegira alternative pritvoru,” poručio je Mendez.
Pascalidou je optužila Švedsku da tretira manjine kao kriminalce, rekavši “kao da smo svi kriminalci dok ne dokažemo da nismo kriminalci, da smo nevini”. Rekla je da je to “veliki problem” u zemlji jer stigmatizira ogroman broj ljudi. “A jedina stvar koja nam je zajednička je da imamo drugačije podrijetlo, ili izgledamo drugačije, govorimo drugačije, naša imena su različita ili bilo što”, a sve to uzrokuje, “naravno, rasizam”, dodala je.
Zabrinutost zbog podataka o rasi
Stručnjaci su “bili duboko zabrinuti nevoljkošću prikupljanja podataka razvrstanih po rasi u Švedskoj”, uzimajući u obzir “povijesnu osjetljivost” oko rasnih klasifikacija u zemlji. “Dakle, nemate samo obojene ljude, već imate instituciju ropstva, kolonijalizam. I imate takve stvari koje su bile dio povijesti, kako su ljudi identificirani, kako nisu identificirani,” rekla je Keesee, dodajući da “te niti postoje i danas.”
Mokgoro, predsjedavajuća Mehanizma, poručila je u izjavi da je “prikupljanje, objavljivanje i analiza podataka raščlanjenih po rasi ili etničkom podrijetlu u svim aspektima života, posebno u vezi s interakcijama s policijom i kaznenopravnim sustavom”, ključni element za dizajniranje i procjenu odgovora na sustavni rasizam. Dodala je da “Švedska treba prikupiti i koristiti ove podatke za borbu protiv sustavnog rasizma.”
Pascalidou smatra da borba protiv rasizma zapravo nije na švedskom dnevnom redu. “Nitko zapravo ne raspravlja o tome”, rekla je, ali se nada da će intervencija UN-a pokrenuti raspravu.
Nacisti su me ‘pokušali ubiti’
No za sada je javna rasprava u Švedskoj povučena, budući da je prema svom iskustvu novinarke bila suočena s negativnim komentarima kad god se pokušala suprotstaviti rasizmu. “S jedne strane imamo rasizam, a s druge strane imamo ljude koji govore da u Švedskoj nema rasizma. Dakle, to je ludo, i gore je reći da je netko rasist nego biti rasist”, kazala je Pascalidou.
U svojoj borbi protiv toga čak se, tvrdi, suočila i s prijetnjama smrću. “Imala sam naciste ispred mojih vrata koji su me pokušavali ubiti”, rekla je. No za nju je borba protiv rasizma “dužnost svih nas. To je unutar demokratskog sustava.” Dakle, ona neće biti ušutkana, piše Anadolu.
Prema priopćenju UN-a, Mehanizam je svoje preliminarne nalaze podijelio sa švedskom vladom te će izraditi izvješće koje će biti objavljeno u nadolazećim mjesecima i predstavljeno Vijeću za ljudska prava.
