Suše bi mogle pogoditi više od tri četvrtine svjetske populacije do 2050. godine, objavio je UN u petak kada se obilježava Svjetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše, izvještava Anadolu Agency.
Dan koji se svake godine obilježava 17. lipnja od 1995. godine usredotočuje se na promjenu stava javnosti prema vodećem pokretaču dezertifikacije i degradacije zemljišta.
Ovogodišnja tema “Zajedno ustati iz suše” naglašava potrebu za ranim djelovanjem kako bi se izbjegli katastrofalni rezultati za čovječanstvo i okoliš.
Suša je rastući trend na globalnoj razini zbog globalnog zatopljenja i nestajanja vodnih resursa, prema podacima koje je Anadolu Agency prikupio iz znanstvenih otkrića i izvješća međunarodnih institucija.
Od 2000. godine broj i trajanje suša porasli su za 29%, prema izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) iz 2021. Osim toga, prema UNICEF-u, očekuje se da će jedno od četvrto djece živjeti u regijama pogođenim sušom do 2040. godine.
Afrika najviše pati
Ukupno 11,7 milijuna ljudi ubijeno je zbog razloga povezanih sa sušom između 1900. i 2019., dok Afrika pati više od bilo kojeg drugog kontinenta sa 134 suše u posljednja dva desetljeća.
Europa je doživjela 45 suša u posljednjem desetljeću. Trošak za Europu premašio je 27 milijardi dolara, a pogođeno je 15% kontinentalne zemlje i 17% stanovništva. U SAD-u je šteta uzrokovana sušom dosegla 250 milijardi dolara u prošlom stoljeću. Najviše smrtnih slučajeva dogodilo se u Aziji.
Suša, koja je najčešća prirodna katastrofa koja pogađa ljude u svijetu, nakon poplava, smanjila je bruto domaći proizvod u Indiji za 2% do 5%. Uz to, smanjila je poljoprivrednu proizvodnju za 18% u Australiji od 2000. godine.
U međuvremenu, Somalija, Zimbabve, Džibuti, Mauritanija i Južna Afrika su među zemljama s najvećim rizikom od suše.