Cijene prehrambenih proizvoda poput žitarica i biljnog ulja prošlog su mjeseca dosegle najvišu zabilježenu razinu. Rat u Ukrajini i “masovni poremećaji u opskrbi” uzrokuju glad i pothranjenost koja sada prijeti milijunima ljudi u Africi, na Bliskom istoku i drugdje, objavili su u petak Ujedinjeni narodi.
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu objavila je da je njen indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena košarice osnovnih namirnica, prošlog mjeseca prosječno iznosio 159,3 boda, 12,6 posto više u odnosu na veljaču. Indeks je u veljači bio na najvišoj razini od svog osnutka 1990. godine, piše AFP.
FAO je rekao da je rat u Ukrajini uvelike odgovoran za rast cijena žitarica od 17,1 posto, uključujući pšenicu i druge poput zobi, ječma i kukuruza. Rusija i Ukrajina zajedno čine oko 30%, odnosno 20% svjetskog izvoza pšenice i kukuruza.
Iako je predvidljivo s obzirom na nagli uspon u veljači, “ovo je stvarno izvanredno”, rekao je Josef Schmidhuber, zamjenik direktora FAO-ovog odjela za tržišta i trgovinu. “Jasno je da ove vrlo visoke cijene hrane zahtijevaju hitnu akciju.”
Najveći rast cijena zabilježen je za biljna ulja: taj je indeks cijena porastao za 23,2%, potaknut višim kotacijama suncokretovog ulja koje se koristi za kuhanje. Ukrajina je vodeći svjetski izvoznik suncokretovog ulja, a Rusija je odmah iza Ukrajine.
“Postoji, naravno, veliki poremećaj opskrbe, a taj masivni prekid opskrbe iz regije Crnog mora potaknuo je rast cijene biljnog ulja”, rekao je Schmidhuber novinarima u Ženevi.
Rekao je da ne može izračunati koliko je rat kriv za rekordne cijene hrane jer su loši vremenski uvjeti u Sjedinjenim Državama i Kini također bili krivi za nedovoljan urod. No, rekao je da “logistički čimbenici” igraju veliku ulogu.
“U suštini, nema izvoza preko Crnog mora, a izvoz preko Baltika praktički se također bliži kraju”, rekao je.
Rastuće cijene hrane i poremećaji u opskrbi iz Rusije i Ukrajine uzrokovali su nestašicu hrane u zemljama na Bliskom istoku, u Africi i dijelovima Azije gdje mnogi ljudi već nisu dobivali dovoljno hrane.
Te se nacije oslanjaju na pristupačne zalihe pšenice i drugih žitarica iz crnomorske regije kako bi prehranile milijune ljudi koji žive od subvencioniranog kruha i rezanaca, a sada se suočavaju s mogućnošću daljnje političke nestabilnosti, prenosi AFP.
Drugi veliki proizvođači žitarica poput Sjedinjenih Država, Kanade, Francuske, Australije i Argentine pomno se prate kako bi se vidjelo mogu li brzo povećati proizvodnju kako bi popunili praznine, ali farmeri se suočavaju s problemima poput povećanja troškova goriva i gnojiva koje je pogoršao rat, suša i poremećaji lanca opskrbe.
U regiji Sahel u središnjoj i zapadnoj Africi, smetnje zbog rata doprinijele su ionako nesigurnoj situaciji s hranom uzrokovanoj COVID-19, sukobima, lošim vremenom i drugim strukturnim problemima, rekao je Sib Ollo, viši istraživač za Svjetski program hrane za Zapadnu i središnju Afriku.
“Došlo je do oštrog pogoršanja sigurnosti hrane i prehrane u regiji”, rekao je novinarima i dodao da je 6 milijuna djece pothranjeno, a gotovo 16 milijuna ljudi u urbanim područjima u opasnosti od nemogućnosti pristupa hrani.
Poljoprivrednici su, rekao je, posebno zabrinuti da neće moći pristupiti gnojivima proizvedenim u crnomorskoj regiji. Rusija je vodeći svjetski izvoznik.
“Cijena gnojiva porasla je za gotovo 30% u mnogim mjestima ove regije zbog poremećaja u opskrbi koji je, kako vidimo, izazvan krizom u Ukrajini”, rekao je.
Svjetski program za hranu zatražio je 777 milijuna dolara kako bi zadovoljio potrebe 22 milijuna ljudi u regiji Sahel i Nigeriji tijekom šest mjeseci, istaknuo je.
Kako bi zadovoljio potrebe zemalja uvoznica hrane, FAO je razvijao prijedlog mehanizma za ublažavanje troškova uvoza za najsiromašnije zemlje, rekao je Schmidhuber. Prijedlog poziva zemlje koje ispunjavaju uvjete da se obavežu na dodatna ulaganja u vlastitu poljoprivrednu produktivnost kako bi dobili uvozne kredite kojima bi ublažili trenutnu situaciju najteže pogođenim državama.
