Energetska kriza odnosi se na situaciju u kojoj potražnja za energijom premašuje ponudu, što dovodi do nestašica i povećanja cijena. Utjecaj energetske krize na gospodarstvo može uzrokovati poremećaje u industriji, inflaciju i pad gospodarskog rasta. S druge strane, to može dovesti do povećanja ulaganja u alternativne izvore energije i mjere za očuvanje energije.
U novom izvješću Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) objavljenom u četvrtak navodi se da trenutna energetska kriza potiče inflaciju i usporava gospodarski rast te se upozorava na rizičnost kratkoročnih koraka unatrag poput povećanja proizvodnje električne energije iz ugljena i širokih subvencija za potrošnju, prenosi Anadolu.
U izvješću, pod naslovom Osiguranje energetske tranzicije, predložen je sveobuhvatan strateški plan kako bi sigurnost i otpornost postali okosnica tranzicijskog energetskog sustava. Predlaže se usklađivanje trenutnih intervencija za rješavanje energetske krize s dugoročnim ciljevima energetske tranzicije.
“Energetska kriza dovela je energetsku sigurnost u prvi plan političkih i korporativnih agendi i potaknula potrebu za razvojem odgovora koji su prilagođeni razvoju i tranziciji energetskog sustava”, rekao je Roberto Bocca, WEF-ov voditelj odjela za oblikovanje budućnosti energije i infrastrukture. “Ova je globalna kriza prilika za usmjeravanje kursa prema sigurnoj, održivoj i pristupačnoj energetskoj budućnosti za sve”, dodao je Bocca.
U izvješću se navodi da se energetski sustavi u tranziciji suočavaju s prilikama i rizicima promjena energetskih tržišta i sve više decentralizirane, digitalizirane, dekarbonizirane i distribuirane opskrbe energijom. Takve opskrbe zahtijevaju ponovnu procjenu energetske sigurnosti. Izvješće predlaže široki okvir za siguran energetski sustav koji će voditi zemlje i kreatore politika u planiranju strateških akcija, politika i propisa.
Rješenja uključuju davanje prioriteta ulaganjima u obnovljivu energiju, zaustavljanje istjecanja metana, maksimiziranje elektrifikacije, povećanje učinkovitosti potrošnje i iskorištavanje viška profita energetskih tvrtki u 2022. Jedna od neposrednih predloženih radnji je davanje prioriteta opskrbi iz obnovljivih izvora energije i ograničavanje pojačanja fosilnih goriva prema obvezanim ciljevima smanjenja emisija. Međunarodna agencija za energiju preporučuje 5 USD (američkih dolara) ulaganja u obnovljive izvore energije za svaki 1 USD potrošen na novu proizvodnju fosilnih goriva.
Prema izvješću WEF-a, klimatske prednosti prirodnog plina nisu ništa bolje od ugljena ako više od 3,4% plina iscuri prije izgaranja, ali neka polja imaju stope fugitivnih emisija (hlapivih organskih spojeva u zrak, tlo i vodu op.a.) od 6% ili više. “Maksimizirajte elektrifikaciju i energetsku učinkovitost kako biste ublažili i dekarbonizirali potražnju – visoke cijene plina (benzina) u bliskoj budućnosti poboljšat će ekonomiju ulaganja u učinkovitost i elektrifikaciju industrija i grijanje domova”, dodaje se.
Prof. dr.sc. Igor Dekanić: ENERGETSKA KRIZA I NJENE VJEROJATNE POSLJEDICE
