Tajvan je objavio kako su kineski mlažnjaci u 2020. rekordnih 380 puta upali u tajvansku zonu zračne obrane, dok think-thank povezan s vojskom tvrdi da su tenzije na najvišoj razini od sredine 90-ih, prenosi AFP.
“To (upadi u zračni prostor, op.a) predstavlja prijetnju regionalnoj sigurnosti i našoj naciolanoj sigurnosti”, kazao je glasnogovornik ministarstva obrane Tajvana Shih Shun-wen.
Istovremeno je think-thank National Defense and Security Research, koji je povezan s tajvanskom vojskom, objavio da je kineska vojna prijetnja na “najvišoj razini” od krize iz 1996.
Tada je naime kineska vojska testirala projektile u Tajvanskom tjesnacu kako bi zastražila glasače na prvim demokratskim izborima u Tajvanu.
Ranije smo ukratko objasnili pozadinu kinesko-tajvanskog spora:
Na Tajvan su se 1949. povukle pristaše poraženog nacionalističkog Kuomintanga Čang Kai Šeka koji je izgubio u Kineskom građanskom ratu od komunista.
Službeni naziv Tajvana je Republika Kina, a do 1971. Republika Kina bila je članica UN-a, dok to nije bila Narodna Republika Kina. Te je godine većina članica UN-a priznala Narodnu Republiku Kinu, sa sjedištem u Pekingu. Države naime ne mogu imati službene diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom i Republikom Kinom budući da obje (službeno) pretendiraju na cjelokupni teritorij Kine pa samo 14 članica UN-a ima uspostavljene diplomatske odnose s Tajvanom (Republikom Kinom), među kojima niti jedna nije značajnija. Najznačajniji međunarodni akter koji ima diplomatske odnose s Republikom Kinom je Sveta Stolica.
Demokratska progresivna stranka premijerke Tsai Ing-wen, za razliku od Kuomintanga, teži formiranju tajvanskog nacionalnog identiteta odvojenog od kineskog. Stajalište Tsai Ing-wen je da se Tajvan ne treba formalno proglasiti neovisnom državom jer on to u stvarnosti jeste.
Peking najavljuje da će do 2049., kada se obilježava 100 godina od uspostave Narodne Republike Kine, tajvansko pitanje biti riješeno, odnosno da će, kako navodi Xi Jinping, Tajvan biti “ponovno ujedinjen” s Kinom.