Tajvanski ministar vanjskih poslova traži pomoć od Australije u slučaju rata s Kinom

Odnosi između Kine i Tajvana, nažalost, sve su gori. Zadnjih dana tajvanska vojska bilježi rekordan broj uleta kineskih borbenih zrakoplova u tajvansku identifikacijska zonu protuzračne obrane (ADIZ). Tako je u protekla tri dana zabilježen ulet od preko 100 kineskih borbenih aviona u ovim demonstracijama moći. Kineske zračne snage lete pored i iznad Tajvana s lovcima, ali i bombarderima sposobnim za nuklearno naoružanje.

Govoreći za australski ABC tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu izjavio je da će, ako kineska vojska (PLA) izvede stvarni napad, njegova  država biti spremna odbiti ga. “Obrana Tajvana je u našim rukama, i mi smo tome posvećeni”, rekao je Wu u intervjuu.

“Ako će Kina pokrenuti rat protiv Tajvana, borit ćemo se do kraja, i to je naše opredjeljenje. Siguran sam da će, ako pokrenu napad na Tajvan i oni strašno patiti.”

Ministar iz vladajuće Tajvanske demokratske napredne stranke vjeruje da bi druge zemlje saveznice, poput Australije, sada trebale priteći u pomoć njegovoj “opkoljenoj naciji” kroz razvijanje bližih veza. “Željeli bismo se uključiti u obrambene veze ili razmjene obavještajnih podataka s drugim istomišljenicima, uključujući Australiju, pa da i Tajvan bude bolje pripremljen za rješavanje ratne situacije. Do sada su naši odnosi s Australijom dobri i to cijenimo”, dodao je ministar Wu.

Australija formalno ne priznaje Tajvan diplomatski, ali australska vlada redovito poziva na “mirno rješavanje”  nesuglasica između Kine i male nezavisne nacije kroz dijalog i bez prijetnje ili upotrebe sile i prisile. U priopćenju objavljenom nakon prošlomjesečnih sastanaka AUSMIN između Australije i SAD-a objavljeno je da su “obje strane izrazile svoju namjeru da ojačaju veze s Tajvanom, koji je vodeća demokracija i ključni partner za obje zemlje”.

Osim jačih vojnih veza, tajvanski ministar vanjskih poslova zahvalio je Australiji na podršci oko tajvanskog pridruženja trgovinskom paktu Trans-Pacifičkog partnerstva, sada poznatom kao CPTPP, u koji Kina također želi ući. “Koliko ja znam, Australija je među najglasnijim članovima u podržavanju tajvanskog sudjelovanja u CPTPP-u”.




Ranije ove godine, najviši američki veleposlanik u Canberri također je potvrdio da Australija i SAD raspravljaju o planovima u slučaju nepredviđenih situacija u slučaju izbijanja vojnog sukoba oko Tajvana. Prošle je godine Frances Adamson, tadašnja voditeljica australskog Odjela za vanjske poslove i trgovinu, upozorila da je bila više zabrinuta zbog “krize” u Tajvanskom tjesnacu nego zbog bilo čega drugog tijekom njene diplomatske karijere.

Tajvan je također pozdravio nedavno uspostavljanje strateškog partnerstva AUKUS -a između Australije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država, kao i rastuću aktivnost između saveznika Quad-a, SAD -a, Indije, Australije i Japana. “Drago nam je vidjeti da partneri Tajvana, a to su SAD, UK i Australija, međusobno rade na jačanju obrane u Indo-Pacifiku.





“Australija je velika zemlja i jako mi je drago vidjeti da će Australija preuzeti više odgovornosti za održavanje mira i stabilnosti u Indo-Pacifiku”, rekao je Wu. Tajvanski ministar vanjskih poslova rekao je da za razliku od Australije, njegova nacija neće pokušavati nabaviti podmornice na nuklearni pogon jer ima “drugačiju ratnu strategiju”. “Moramo razmišljati asimetrično i moramo imati drugačiju strategiju oko pobjede nad Kinom ako dođe do rata, tako da podmornice na nuklearni pogon nisu nešto što tražimo.”

Ipak, analitičar za regiju, profesor Clinton Fernandes sa Sveučilišta Novi Južni Wales upozorava da bi SAD-u i saveznicima bilo teško spriječiti bilo kakav pokušaj invazije Kine. “Kineska protuzračna obrana na jugu ima sposobnost uskratiti SAD-u bilo kakvu kontrolu nad zrakom, a ako Sjedinjene Države ne mogu kontrolirati zrak, ne mogu pobijediti ni na kopnu ni na moru”, tvrdi analitičar. Profesor Fernandes ne vjeruje da će Kina izvesti bilo kakav vojni udar na Tajvan prije zimskih Olimpijskih igara u Pekingu sljedeće godine, ali upozorava da će vjerojatno biti nešto više sile od strane Pekinga uoči američkih predsjedničkih izbora 2024. godine. “Obrana Tajvana temelji se na previđanju kineskog napada, ali ako glavni cilj Kine nije invazija već blokada, što onda? Tajvan nema plan B i to je veliki problem”.

Komentari

komentar




You may also like