Foto: geographicguide
Nedavno smo pisali o iranskoj zapljeni južnokorejskog tankera koji je prevozio etanol u vodama Perzijskog zaljeva (vidi poveznicu ispod teksta). Teheran se na taj čin odlučio nakon neuspješnog zahtjeva da mu Seul vrati 7 milijardi dolara „zamrznutih“ u južnokorejskim bankama, koje je Iran dobio od prodaje nafte, a Južna Koreja ih blokirala u sklopu američkih sankcija.
Nakon neuspješnog pokušaja pregovaranja o oslobađanju spomenutog tankera, u „igru“ se „umiješala“ i Indonezija, zadržavši dva tankera koji su tajno prevozili iransku naftu u Kinu, o čemu izvješćuje The Jakarta Post. Oteti brodovi Horse i Freya zarobljeni su kraj otoka Batam, nedaleko od Singapura, a plovili pod iranskom i panamskom zastavom. Kao razlog za taj čin navodi se nepostojanje nacionalnih zastava na tankerima i neodgovaranje posada na upite kroz radio-komunikaciju. Indonezijska agencija za sigurnost brodarstva (Bakamla) sumnja da su tankeri ilegalno prevozili naftu, a navodi se kako je istraga u tijeku.
Prema podacima navigacijskog portala Vesselfinder, moguće je pretpostaviti da su tankeri Horse i Freya vršili tajnu isporuku nafte iz Irana u Kinu. Iranski brod Horse dopremao bi naftu iz Perzijskog zaljeva do Singapura, gdje bi ju pretovarili u tanker Freyu koji prometuje između Singapura i terminala u NR Kini, poput Qingdaoa i Bayuquana na sjeveroistoku te zemlje.
Što se tiče iransko-južnokorejskog spora treba reći kako je Teheran već ranije od Seula tražio isplatu prve tranše od cca jedne milijarde dolara za kupnju lijekova i medicinske opreme, vezano uz zdravstvenu krizu povezanu s pandemijom Covid-19. Nakon što su dvije strane postigle sporazum, južnokorejska vlada dobila je odobrenje Ministarstva financija SAD-a da dio zamrznutih sredstava oslobodi sankcija, ali se suočila se s problemom kada je jedna od dviju banaka tvrdila da “ne može pružiti jamstva za prijenos iranskih sredstva švicarskoj banci u kojoj se nalazi račun za naplatu… zbog američkih sankcija” i da bi ih se trebalo proslijediti preko druge banke u Sjedinjenim Državama. Međutim Iran je to odbio u strahu da će njegova imovina automatski biti zamrznuta kada se prenese u banku pod američkom jurisdikcijom.
Iran optužuje Južnu Koreju za „pretjeranu pasivnost“ po ovom pitanju koje se proteže već dvije i pol godine.
Japanski medij Nikkei Asia vjeruje da bi rat tankera tj. njihove otmice, mogao dovesti do nekontroliranih posljedica. Tim više ako bi njegove posljedice počela osjećati Kina, kao trenutačno najjače svjetsko gospodarstvo koje se do kraja prošle godine potpuno oporavilo od posljedica pandemije koronavirusa.
Čudna poveznica: Južna Koreja traži od Katara da pomogne vratiti brod koji je oteo Iran
