Geopolitika.News nastavlja s prevođenjem svega onoga što smatra dostojnim prijevoda. Danas ćemo objaviti članak britanskog The Guardiana od 4. srpnja, u kojem se navodi kako su vođe Kine i Rusije izjavili da će vršiti zajedničke aktivnosti s ciljem mirnog riješenja rastuće krize vezane uz sjevernokorejski nuklearni i raketni program. Radi se, navodi britanski medij, o zajedničkom diplomatskom koraku koji se snažno razlikuje od grubih prijetnji i taktike pritisaka, koje preferira američki predsjednik Donald Trump.
Njihova zajednička deklaracija odražava široko i trajno strateško zbližavanje Kine i Rusije, koje je na Zapadu ostalo u osnovi neprimjećeno. Tom zbližavanju pogoduju česti nepredvidljivi Trumpovi potezi, a također s tim povezane pojave ugroza, kao rezultat slabljenja američkog globalnog liderstva, navodi The Guardian.
Prema priopćenju kineskih medija, navodi se dalje, ruski vođa Vladimir Putin i kineski čelnik Xi Jinping koji je stigao u dvodnevni posjet Moskvi, izjavili su kako su se dogovorili „zajednički dosegnuti potpuno riješenje… kroz dijalog i pregovore“ sa Sjevernom Korejom.
Kasnije je rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo, kako su dvije države usuglasile jedinstveni stav koji će omogućiti smanjenje napetosti povezane sa sjevernokorejskim raketnim programom.
Njihova se suradnja ne ograničava na probleme Korejskog poluotoka, navodi dalje britanski medij. „Kineski vođa naglasio je nužnost aktiviranja suradnje i „odlučne potpore jednih drugima po pitanju… zaštite suvereniteta svake od država (Kine i Rusije, op. GN.), njihove nacionalne sigurnosti i razvojnih interesa“, priopćila je kineska državna agencija Xinhua.
Samit čelnika dviju država postao je treći osobni susret Jinpinga i Putina ove godine. Od trenutka dolaska na vlast 2012. godine, Xi Jinping susreo se sa svojim ruskim kolegom više od 20 puta.
Putin je ovaj susret na najvišoj razini nazvao „središnjim događajem u bilateralnim odnosima“. U okviru posjeta planirano je potpisivanje niza gospodarskih sporazuma ukupne vrijednosti od 10 milijardi dolara. Putin je također svom kineskom kolegi uručio Orden svetog apostola Andreja Pervozvanog – jedne od najviših ruskih nagrada, navodi britanski medij.
Rusija i Kina aktivno razvijaju suradnju po ključnim međunarodnim problemima, a često jednako glasuju u VS UN-a. Kasnije ovog tjedna vođe dviju država odlaze u Hamburg na samit „Velike dvadesetorice“, gdje će se svaki od njih sastati s Trumpom.
Moskovski susret dvaju vođa poklopio se s testiranjem sjevernokorejske rakete. Pretpostavlja se kako se radilo o interkontinentalnoj balističkoj raketi. Ukoliko se ta informacija potvrdi, ona će značiti veliki korak naprijed za ofanzivne mogućnosti Pjongjanga.
Testiranje je izazvalo uobičajene prosvjede Japana i Južne Koreje. Ali obje države, tradicionalne saveznice SAD-a, nadaju se pomoći ne iz Washingtona, već sa sjevera. Japanski premijer Shinzo Abe izjavio je kako on posebno računa na „konstruktivnu“ ulogu Kine i Rusije, iz čega se može izvesti zaključak kako Trumpovi potezi omogućuju samo pogoršavanje stanja, navodi The Guardian.
Predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in bio je izabran zahvaljujući njegovom predloženom programu obnove suradnje sa Sjevernom Korejom, što nikako ne odgovara Trumpovom pristupu. Nakon ne osobito rezultatima uspješnog susreta u Bijeloj kući prošlog tjedna, Moon Jae-in trpi snažni pritisak sa strane Kine i Rusije, koje od njega traže zaustavljanje razmještaja američkog sustava proturaketne obrane THAAD, usmjerenog na sprječavanje vojnih poteza Pjongjanga.
Razmještaj tog sustava „nanosi ozbiljnu štetu strateškim interesima sigurnosti Kine, Rusije i drugih država regije“, izjavio je Xi Jinping ovog tjedna.
U prijevodu s diplomatskog jezika, to znači poziv na prekidanje razmještaja tog sustava. Pritom je kineski predstavnik u UN-u upozorio o „katastrofalnim“ posljedicama koje mogu nastati ukoliko ne bude pronađeno diplomatsko riješenje.
Kineskog i ruskog vođu ujedinjuje još i to, što oni nikako ne mogu razumjeti kako im se treba ponašati pred Trumpom. Oba vide mogućnost izvući za sebe korist. U travnju, tijekom susreta s Xi Jinpingom na Floridi, Trump se osobno obratio kineskom vođi s molbom za zajedništvo s ciljem riješenja sjevernokorejskog pitanja. I kasnije (nakon sastanka) je on izjavio kako je sve uspjelo.
Ali poslje tog susreta Bijela kuća izrazila je svoju ljutnju što Peking ne primjenjuje dovoljno učinkovite poteze. Sada je Trumpov blef razotkriven. On se našao u zamci između svojih glasnih ratničkih izjava i nužnosti diplomatske „pobjede“ kako bi izbjegao ratove.
Kao plaću za pruženu pomoć Trumpu Xi Jinping u vrijeme susreta u Hamburgu može zatražiti dodatne ustupke glede spornih pitanja u bilateralnim odnosima. Istina, zbog Trumpove nepredvidljivosti on mora djelovati oprezno.
Tramp ima slabije pozicije i u usporedbi s Putinom, s obzirom na njegove predizborne izjave o odnosima s Moskvom. Za Putina, kao i za Xi Jinpinga, Hamburg će biti mjesto gdje će biti moguće igrati ulogu odgovornog državnog dužnosnika svjetske klase i pritom dobiti od Trumpa, koji se našao u složenoj situaciji, po sebe povoljne poteze, npr. ukidanje sankcija povezanih s Ukrajinom, navodi britanski medij.
Neprofesionalcu Trumpu predstoji se protegnuti i povisiti razinu igre. Takvi potezi, kao skokovi u naprijed, nisu učinkoviti u borbi protiv iskusnog džudiste, nositelja crnog pojasa, snažnog ruskog vođe, zaključuje The Guardian.
0 komentara