Tko i zašto je pokidao podmorski kabel između Norveške i arktičke satelitske stanice?

Podmorski optički kabel koji se nalazi između kopna Norveške i arhipelaga Svalbard u Arktičkom oceanu isključen je u još uvijek tajanstvenom incidentu, piše The Drive

Prekid i oštećenje podmorskog komunikacijskog kabela, najsjevernijeg te vrste bilo gdje u svijetu, uslijedio je nakon prošlogodišnjeg incidenta u kojem su prekinuti kabeli koji su povezivali podvodnu nadzornu mrežu uz norvešku obalu. Najnoviji prekid uključuje prekid optičkog kabela koji omogućuju komunikaciju između norveškog kopna i otoka Svalbarda pod norveškom upravom koji se nalazi između kopna i Sjevernog pola. Prekid se dogodio 7. siječnja ujutro, ali je tek u ponedjeljak je Norveška objavila što se dogodilo. Razmjer štete nije jasan iz službenog priopćenja svemirske agencije Space Norway, koja održava ove kablove o za podršku satelitskoj postaji Svalbard (SvalSat), ali je dovoljno značajna da se očekuje popravak uz pomoć prekooceanskog plovila za polaganje kabela.

Osim komunikacije sa satelitskom stanicom, optički kablovi pružaju širokopojasni internet Svalbardu. Stanica SvalSat sastoji se od više od 100 satelitskih antena na planinskoj visoravni i najveća je komercijalna zemaljska postaja te vrste. Budući da se nalazi između kopnene Norveške i Sjevernog pola, znači da je SvalSat vrlo tražen kod operatera satelita u polarnoj orbiti, jer je jedna od samo dvije zemaljske stanice s kojih se mogu preuzeti podaci s ovih vrsta satelita o svakoj Zemljinoj rotaciji.

Lokacija oštećenja je u Grenlandskom moru i zahvaćeni kabel se nalazi na dijelu gdje se morsko dno spušta u dubinu (s 300 m na 2600 m). Težina popravka će ovisiti i o dubini oštećenog dijela i o vremenskim uvjetima. Popravak neće biti jeftin ni jednostavan.

Osim informacije da je oštećen, za sada je nejasno što se dogodilo s kabelom. Kad su prošle godine prekinuti kablovi Oceanskog opservatorija Lofoten-Vesteralen (LoVe), dio norveških političkih i vojnih krugova je kazao kako sumnjaju na Rusiju, koja za takvu operaciju sigurno ima sredstava i uvjete. “Nešto ili netko je počupao kablove u rubnim područjima”, rekao je Geir Pedersen, voditelj LoVe projekta, u izjavi za medije prošlog studenog kada se dogodio sličan incident. Tada je objavljeno da je više od 4 km optičkih i električnih kabela istrgnuto i potom uklonjeno.

Veliki dijelovi nestalog kabela u incidentu LoVe naknadno su locirani “na velikoj udaljenosti od mjesta na kojem se izvorno nalazio”, prema norveškom državnom institutu IMR. Razlog prekinutih kablova u LoVe opservatoriju još uvijek je nejasan, ali IMR istražuje slučaj s norveškom policijom. Sada, Space Norway kaže da će ispitati što je bilo odgovorno za prekid na podvodnom kabelskom sustavu Svalbard. Istodobno, norveško ministarstvo pravosuđa i javne sigurnosti tvrdi da pomno prati situaciju. Mogućnost namjerne sabotaže na kabelskom sustavu Svalbard ostaje mogućnost kao i u slučaju kablova LoVe prošle godine.





Vojna vrijednost kablova i postrojenja SvalSat, još je jedan potencijalni razlog za špijunažu ili sabotažnu misiju. Iako je sam Svalbard navodno demilitarizirana zona, postoje uporni navodi, uključujući i iz Rusije, da se objekti SvalSat koriste za preuzimanje podataka s vojnih, kao i komercijalnih satelita. To bi predstavljalo kršenje ugovora koji regulira demilitariziranu zonu.

Istraga će pokušati identificirati sve brodove ili podmornice koji su bili u dotičnom području u vrijeme kada je poremećaj prvi put prijavljen. Međutim, ako je plovilo namjerno oštetilo kabel, možda je djelovalo bez aktiviranog transpondera, što znači da nije emitiralo svoje pozicije Obalnoj straži ili drugim agencijama. 

Također postoji mogućnost da suparnička sila želi vojne podatke iz postrojenja SvalSat. To otvara mogućnost da bi šteta mogla biti posljedica neuspjele podmorske špijunažne operacije “spajanja” na kabele ili na drugi način izvlačenja vrijednih podataka.





Uz sve to, kablovi  leže u području koje je od strateškog značaja i za Norvešku i za Rusiju. Riječ je o posebno važnom prolazu za ruske pomorske brodove, uključujući površinske brodove i podmornice, koji ga koriste za izlazak iz svojih baza u sjeverozapadnom dijelu zemlje prema Atlantiku. Utvrđivanje ima li bilo koja podmorska mreža u ovoj regiji mogućnost praćenja tih kretanja ili ne, bilo bi od velikog interesa za rusku mornaricu i obavještajne agencije zemlje.

Komentari

komentar

You may also like