Tko pobjeđuje u Trumpovim „trgovinskim ratovima“?

Nedavno pokrenuti ili tek predstojeći „trgovinski ratovi“ američkog čelnika  Donalda Trumpa sve više zabrinjavaju svjetske vođe ali i američki Kongres. Međutim, Trump ima svog „asa u rukavu“ kroz rezultate protekcionističkih poteza na domaćem tržištu.

Američki Kongres nastoji zaustaviti Trumpove „trgovinske ratove“. Grupa kongresmena predložila je zakonski projekt koji predsjedniku zabranjuje uvođenje trgovinskih ograničenja u odnosu na druge države bez prethodne suglasnosti Kongresa. Rok za usvajanje ili odbacivanje tog prijedloga je 60 dana, u svakom slučaju prije američkih parlamentarnih izbora koji se održavaju u studenom ove godine. Pri tom je interesantno kako se radi ne samo o budućim sankcijama već i svim sličnim potezima donesenim tijekom posljednje dvije godine prije eventualnog usvajanja ovog zakonskog prijedloga. Čini se kako Trumpovi „trgovinski ratovi“, koje širi po čitavom svijetu, straše ne samo američke saveznike i partnere, već i političke elite samih Sjedinjenih država i s njima povezane pojedine domaće poslovne krugove, prije svega one koji imaju poslove u Aziji i Europi.

Ali neovisno o svemu, Donald Trump još uvijek ima određene „asove u rukavu“, o čemu svjedoče i statistički podatci koji mu idu u prilog.

Prije mjesec dana objavljeni su statistički podatci o američkoj vanjskoj trgovini za mjesec ožujak, koji ukazuju na najveći pad  američkog trgovinskog deficita od početka financijske krize. Upravo je taj cilj- smanjenje američkog trgovinskog deficita – bio i jedan od glavnih ciljeva Trumpove predizborne kampanje i važan element ukupnog programa koji ga je doveo do pobjede na izborima.  A taj cilj, smanjenje trgovinskog deficita, Trump namjerava postići upravo uvođenjem „trgovinskih ratova“ tj. carinskim tarifama i drugim ograničenjima. U travnju se američki trgovinski deficit iznova smanjio za 2,1% tj. za 46,2 milijarde dolara. Ta se statistika pokazala bolja čak i od najoptimističnijih predviđanja Wall Streeta.

Zerohedge

Također se povećao i američki izvoz, dok uvoz opada drugi mjesec za redom.  U ožujku je izvoz povećan za 10 milijardi dolara. Podatci za travanj također su toliko pozitivni, da se mnogi pitaju, zašto Trump o tome nije napisao objavu na Twitteru, kako je to učinio tjedan dana ranije pred objavu podataka o tržištu rada.

Pozitivna dinamika kretanja na američkom tržištu može dovesti do kolebanja od strane onih država koje su izložene Trumpovim „trgovinskim ratovima“. Trump, također, sada može osjetiti uspjeh svojih mjera, što ga može pobuditi na uvođenje daljnjih barijera.

Pozitivni učinak Trumpove protekcionističke politike vidljiv je i iz statističkih podataka o smanjenju trgovinskog deficita ukoliko se iz njih uklone podatci o izvozu nafte i naftnih proizvoda, budući da je poznato kako upravo američki naftni sektor snažno raste i postojano ruši izvozne rekorde. Taj je pokazatelj (bez podataka o naftnom sektoru) dosegnuo je svoj maksimum u veljači, od kada se ipak pomalo snizuje.

Zerohedge

Osim toga, Trump svoje „trgovinske ratove“ koristi i za očuvanje američke ekonomske moći i vodstva u svijetu, pa ikao ponekad štete i američkom gospodarstvu, još u većoj mjeri slabe globalne suparnike i konkurente. Zato su njegovi sankcijski i carinski potezi i čisti primjeri metoda geopolitičkog pritiska.

Međutim, nezadovoljstvo američkih političkih krugova takvom Trumpovom politikom ipakm raste. Možda su oni svjesni kako, u konačnici, ukupna vanjskopolitička šteta po SAD može biti puno veća od brzoprimjetnih pozitivnih trendova na domaćem tržištu. Jer, ruku na srce, malo tko vjeruje kako će jedna Kina ali i ostali ključni globalni igrači Trumpovim potezima toliko oslabiti da će se jednom morati predati i „podviti rep“. Svi ekonomski pokazatelji i potezi njihovih vodstava (Kine, Rusije, Indije i EU – ova posljednja je iz poznatih razloga u tom klubu najslabija karika) ukazuju na upravo suprotno: odlučnost u zaštiti svojih nacionalnih i gospodarskih interesa, a time i suverene državne poilitike pod svaku cijenu. Vjerojatno je i zbog toga svoju zabrinutost po tom pitanju prije nekoliko dana iskazao i jedan od najbližih Trumpovih suradnika, ministar financija Steven Mnuchin, pozvavši predsjednika Trumpa da iz spiska država prema kojima će se uvesti carine na uvoz čelika i aluminija isključi Kanadu (info: televizija ABC). Kanadski premijer Justin Trudeau nedavno se javno oštro obrušio na taj potez američke administracije, nazvavši apsurdnom činjenicu da uvoz kanadskog čelika i aluminija predstavlja opasnost za američku nacionalnu sigurnost (jezična konstrukcija kojom Trump opravdava uvođenje carina prema drugim državama), imajući u vidu kako se kanadskim čelikom izrađuju i američki tenkovi!

 

 

0 komentara

You may also like