U cilju postizanja klimatske neutralnosti Europska komisija nizom novih te izmjenama i dopunama postojećih zakonskih propisa predlaže promjene u sektoru proizvodnje i upotrebe energije, industrije, prometa, poljoprivrede, uz prijelaz na kružnu ekonomiju.
Europski zeleni plan (engl. European Green Deal) predstavlja novu strategiju rasta, kojom se Europska unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.
“Europski zeleni sporazum više je same vizije”, kako je to objasnila prilikom njegovog usvajanja predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pa potom i dodala da je “jedini način da tranzicija uspije je da funkcionira za sve”, naglasivši kako je predviđena posebna pažnja slabije razvijenim državama članicama Unije, uključujući i Hrvatsku.
Težnja da postanemo klimatski neutralni postala zakon
Zeleni plan sastavni je dio strategije Europske komisije za provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. godine, ciljeva održivog razvoja UN-a te ciljeva iz Pariškog sporazuma, kojima je potrebno zaustaviti porast prosječne globalne temperature ispod 1,5 celzijusa do kraja stoljeća. Cilj ovog plana je preobrazba europskog gospodarstva i društva, a klimatske promjene su u EU prepoznate kao najveći izazov današnjice koji ujedno pruža priliku za osmišljavanje novog, klimatski neutralnog gospodarskog modela.
Stoga se svih 27 država članica EU – sukladno Europskom zakonu o klimi iz srpnja 2021. – obvezalo dati svoj doprinos preobrazbi Europe u prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Na putu do klimatske neutralnosti, zemlje članice trebaju ispuniti cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.
Donošenjem zakona, istaknula je von der Leyen, težnja da Europa postane klimatski neutralni kontinent postala je i pravna obveza, a pri tome je izrazila je nadu da će Zakon o klimi Europskoj uniji omogućiti da u samo jednoj generaciji postigne svoj zeleni cilj.
“To dugujemo svojoj djeci i unucima”, naglasila je.
Šansa za malu i otvorenu ekonomiju
Za provedbu ciljeva iz Plana, Europska komisija se obvezala osigurati najmanje bilijun eura za ulaganja u održive gospodarske grane, mjere i aktivnosti do 2030. i to 30 posto proračuna EU od 2021. do 2028. godine i instrumenta Next Generation EU za oporavak od pandemije COVID-a-19.
Što Zeleni plan znači za Hrvatsku? Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, kao resorni ministar, prilikom njegovog usvajanja je poručio da promjena paradigme koja se dogodila objavom Zelenog plana za malu i otvorenu ekonomiju poput Hrvatske predstavlja fenomenalnu šansu. Dosadašnji način funkcioniranja europskog i svjetskog gospodarstva, podcrtao je, nije dopuštao onima koji kaskaju, poput Hrvatske (koja prema zadnjim podacima ostvaruje 64 posto prosječnog BDP-a po stanovniku EU-a) da ubrzaju svoj put.
“Ovakvom agendom mala, otvorena ali i fleksibilna ekonomija, što Hrvatska pokušava biti, može učiniti nekoliko koraka brže od velikih sustava i na način da se kroz sve strateške dokumente i akcijske planove jednostavno integrira ‘zelena priča’, uz dodatna ulaganja u istraživanje i razvoj”, pojasnio je Ćorić mjesto Hrvatske unutar Europskog zelenog plana.
Izvještavanje o provedbi ciljeva
Direktivom o nefinancijskom izvještavanju iz 2014. godine propisano je da sve velike tvrtke od javnog interesa s brojem zaposlenika većim od 500 te tvrtke izlistane na burzama moraju izvještavati o okolišnim, društvenim i upravljačkim pitanjima u okviru nefinancijskih izvješća o održivosti.
Tvrtke obveznice nefinancijskog, odnosno od 1. siječnja 2023. korporativnog izvještavanja o održivosti, trebaju objavljivati podatke o udjelu prometa, kapitalnih investicija i operativnih rashoda u održive projekte i aktivnosti korištenjem tehničkih kriterija koje donosi Europska komisija za šest okolišnih ciljeva: ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama, održivu uporabu i zaštitu vodnih i morskih resursa, prelazak na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrolu onečišćenja te zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava.
Europska komisija objavila je tehničke kriterije za ocjenu održivih ulaganja za dva okolišna cilja (ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama), koji će biti u primjeni od 1. siječnja 2022., a za ostala četiri cilja kriteriji će biti u primjeni od 1. siječnja 2023. godine. Ključni pokretači usmjeravanja ulaganja u održive gospodarske grane, mjere i aktivnosti su financijski sektor i tvrtke obveznici nefinancijskoga/ korporativnog izvještavanja o održivosti. Direktivom o nefinancijskom izvještavanju iz 2014. godine propisano je da sve velike tvrtke od javnog interesa s više od 500 zaposlenika te tvrtke izlistane na burzama moraju izvještavati o okolišnim, društvenim i upravljačkim pitanjima u okviru nefinancijskih izvješća o održivosti. Jedna od takvih tvrtki u Hrvatskoj je HEP grupa, koja je svoje prvo nefinancijsko izvješće o održivosti objavila 2015. za 2013. i 2014. godinu, i to tri godine prije stupanja obveze na snagu. Do sada ih je objavila sedam, a posljednja dva u okviru Izvješća o poslovanju, prema smjernicama GRI standarda.
