Saga oko ruskog plinovoda „Sjeverni tok 2“, koji dnom Baltičkoga mora treba spojiti rusku i njemačku obalu, nastavlja se i dalje. Očekivano, američki Kongres, odnosno njegov Zastupnički dom jednoglasno je odobrio unošenje sankcija protiv spomenutog plinovoda u zakon o vojnom proračunu SAD-a za iduću godinu. Podsjećamo kako je za dovršetak toga plinovoda potrebno izgraditi još 150-ak kilometara njegove dionice u danskim vodama, za što je danski regulator nedavno i izdao novu dozvolu, nakon što je Washington u prosincu prošle godne uveo sankcije protiv tvrtki koje izvode fizičke radove na istom plinovodu, zbog čega su se one i povukle.
„Zastupnički dom usvojio je izmjenu №13 (precizira i proširuje sankcije, povezane s izgradnjom plinovoda „Nord Stream 2“, navodi se u njihovu priopćenju, objavljenom na službenoj twitter stranici.
The House adopted the @RepRubenGallego amendment #13 (clarifies and extends sanctions related to the construction of the Nord Stream II pipeline) by voice.
The House is debating the @RepAdams amend #17 – Extends CARES student loan protections for private student loan borrowers.
— House Press Gallery (@HouseDailyPress) July 20, 2020
SAD mogu uvesti kazne i zabrane protiv svih koji omogućuju prodaju, iznajmljivanje ili davanje brodova za polaganje cijevi, uključno i osiguranje i drugo financiranje. Državni tajnik Mike Pompeo već je ranije upozorio kako će sve investicije i druge operacije povezane s ruskim izvoznim plinovodima doći pod udar novih sankcija.
„To je jasan signal tvrtkama koje sudjeluju u ruskim projektima o zlonamjernom utjecaju, što (SAD) neće trpjeti: povucite se žurno ili će biti posljedica“, kazao je Pompeo.
Trenutačno važeće američke sankcije (od kraja prosinca 2019.g.) usmjerene su protiv brodova-cjevopolagača, dok će ove nove biti usmjerene i na osiguravateljske kuće takvih brodova, servisne i logističke tvrtke, davatelje licenci, bez kojih se neće moći početi koristiti plinovod. Također će blokirati investicije za završetak izgradnje plinovoda u iznosu od cca 700 milijuna eura. Prema navodima operatera projekta – tvrtke „Nord Stream 2 AG“ – nove američke sankcije će, u ionako složenom gospodarskom stanju udariti po najmanje 120 tvrtki iz više od 12 država Europske unije.
Podsjećamo kako je nedavno (vidi poveznicu ispod teksta) visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrel izjavio kako EU čvrsto istupa protiv jednostranih američkih sankcija u odnosu na plinovode „Sjeverni tok 2“ i „Turski tok“ (njegovu drugu cijev, namjenjenu Europi). Naravno, teško je bilo očekivati kako će se Washington prestrašiti Borelove izjave. Ali ono što za SAD predstavlja najveći rizik u toj, s njihove strane pokrenutoj opasnoj sankcijskoj igri, je to, da EU, pod utjecajnem Njemačke kao presjedateljice istom, ne usvoji zakon o neprihvaćanju važenja eksteritorijalnih sankcija na europske tvrtke, što bi imalo dalekosežne posljedice za sve buduće američke sankcijske prijetnje koje tada ne bi imale pravnog učinka na EU. To je Europska unija već jednom učinila, ali samo ograničeno, po pitanju proširenja američkih sankcija protiv Kube.
Trenutačno je u tijeku velika borba između Berlina i Washingtona oko „Sjevernog toka 2“, gdje njemačka vlada ne odustaje od namjere njegovog završetka, pritom ističuči u prvi plan njegovu stratešku energetsku važnost s obzirom kako se ona u idućih 10 godina nemjerava u potpunosti osloboditi atomskih centrala i ugljena kao ključnih energenata za svoje gospodarstvo. Kako Berlin smatra, najsigurnija i najlogičnija zamjena definitivno im je prirodni plin, i uvjereni su kako je upravo „Sjeverni tok 2“, uz već postojeće plinovode, jedini sigurni jamac njemačke dugoročne energetske stabilnosti. Pritom je Washingtonu već ranije izišao u susret i odobrio izgrsdnju novog LNG terminala u Njemačkoj za prihvat američkog ukapljenog plina, kao i osigurao novi petogodišnji rusko-ukrajinski ugovor za dostavu ruskog plina EU kroz ukrajinski teritorij. Ali, čini se – uzalud.
Naravno, u kontekstu najnovijih američkih sankcija bit će zanimljivo pratiti i rusku reakciju, poglavito u kontekstu nedavnog uplovljavanja u Baltičko more specijaliziranih ruskih brodova za dovršenje ovog plinovoda, kojima, zbog ionako od 2014. g. uvedenih američkih proturuskih sankcija i ove dodatne ne znače ništa u smislu njihovih financijskih gubitaka. Također i po pitanju osiguranja, jer se planira njihovo osiguranje za izvođenje radova na Baltiku od izvjesnog ruskog osiguravatelja koji je ionako već i sam dugo pod američkim sankcijama.
Zato je najveće pitanje, zapravo, ono, na koji će način reagirati europske tvrtke, neposredno ili posredno vezane uz ovaj energetski projekt, koji je već odavno izišao iz okvira iste sfere te se primarno sagledava u svom geopolitičkom kontekstu, barem kada je riječ o Washingtonu i istočnim članicama EU koje ga u tome podupiru.
EU čvrsto protiv sankcija SAD-a prema plinovodima „Sjeverni“ i „Turski tok“
