Zapadna histerija prema Rusiji neće promijeniti njezin politički smjer, izjavila je u utorak, 9. veljače, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.
Kazala je kako priča o protjerivanju ruskih diplomata iz Njemačke, Švedske i Poljske nije bez presedana, već da „predstavlja otprilike sve ono što smo već vidjeli i prošli”. “Nema potrebe da se usredotočimo na ovu histeriju kao na nešto što može blokirati ili promijeniti našu politiku. Naša politika nije izgrađena na činjenici da nas netko želi destabilizirati, naštetiti nam itd. ”, kazala je Zaharova i dodala da to „već traje godinama, desetljećima, stoljećima“. Izjavila je i kako uvijek kada Zapad „nema mogućnosti za ravnopravnu konkurenciju, temeljenu na zakonu i jednakim pravilima, započinje agresivnu politiku.”
Ova je izjava vrlo znakovita u kontekstu budućih odnosa Rusije i Zapada (prije svega Rusije i EU, jer su rusko-američki odnosi već odavno „zatrovani“ do te razine da će ih biti vrlo teško vratiti u prostor kakvog-takvog pokušaja popuštanja napetosti). Podsjećamo kako je nakon nedavnih masovnih prosvjeda diljem Rusije, vezano uz uhićenje oporbenog aktivista Alekseja Navaljnog odmah nakon njegovog povratka s liječenja u Njemačkoj, Rusija optužila pojedina zapadna diplomatska predstavništva na njenom teritoriju, prije svega ono američko, za „neprihvatljivo miješanje u unutarnje stvari Rusije“. Također, Moskva je prije nekoliko dana iz zemlje protjerala trojicu diplomata iz Njemačke, Švedske i Poljske, optuživši ih za neposredno sudjelovanje u zabranjenim prosvjedima u Moskvi i Sankt Peterburgu i proglasivši ih „personama non grata“. Jučer su te zemlje EU odgovorile po načelu reciprociteta i protjerale ruske diplomate.
Sve ovo ukazuje na naglo pogoršanje rusko-zapadnih odnosa ali i na jasnu poruku Moskve kako više neće tolerirati zapadno miješanje u, kako kaže, unutarnje stvari Rusije – i to pod bilo koju cijenu! To je posve jasno bilo rečeno i na sastanku EU povjerenika za vanjske i sigurnosne poslove Josepa Borrella s ruskim ministrom diplomacije Sergejom Lavrovom u prošli petak, u Moskvi. Zapravo, „loptica“ za određivanje daljnjih odnosa na relaciji EU-Rusija od petka je prebačena na Bruxelles (vidi poveznicu ispod teksta).
U „igri“ su doslovno sve opcije: od uvođenja novih sankcija Rusiji zbog kršenja ljudskih prava, preko obustave dovršetka plinovoda Sjeverni tok 2, do ničega od toga tj. nastavka međusobnog optuživanja na diplomatskoj razini, ili pak do uspostave kakve-takve suradnje isključivo po pitanjima od obostranog interesa.
O odluci Bruxellesa tj. najvažnijih članica EU ovisit će minimalno srednjoročna budućnost međusobnih odnosa ali i moguće potpuno okretanje Rusije u smjeru Istoka. Moskva i ovu posljednju mogućnost uzima kao sasvim realnu opciju i pri tom podsjeća kako želje Washingtona za potpunom gospodarskom i diplomatskom izolacijom Rusije nakon uvođenja sankcija 2014. g. nisu urodile plodom nigdje drugdje osim u EU, te da je Rusija od tada samo povećala svoj utjecaj u drugim dijelovima svijeta: od Latinske Amerike preko Afrike, Bliskog i Srednjeg istoka, do Istočne i Jugo-istočne Azije. Naravno, Moskva ne skriva kako joj je EU, gledano kao cjelina, najveći trgovinski partner i da bi željela održati gospodarske odnose barem u količinama kakve su sada – u sankcijsko vrijeme. Međutim spremna je na sve scenarije, kao i na recipročne protumjere.
Dakle, odgovor je na EU i njega svi s velikim zanimanjem iščekujemo. Poglavito s obzirom na činjenicu da tamošnje države članice nemaju identične stavove kada je riječ o modalitetima daljnjeg kažnjavanja Moskve. Jedne su posve svjesne kuda to vodi, druge nije briga, a treće se vesele. Tako je nekako bilo i u praskozorje Drugog svjetskog rata. Međutim, možda ih sve nova američka administracija primora na postizanje jedinstva. EU jedinstvo na proturuskoj platformi i pod prisilom Washingtona – kako to samo „lijepo“ zvuči.
Njemački predsjednik: ne smije se srušiti „posljednji most“ koji spaja Europu i Rusiju
