Z. Meter: Hoće li Bidena, zbog ovoga, sada republikanci prozvati Putinovim agentom?

Naftovod Keystone XL, vrijedan oko 8 milijardi dolara i prvi put predložen još 2008. g., trebao je povezati kanadska područja za proizvodnju nafte s američkim sustavom transporta nafte u Nebraski. Bilo je planirano da se dio nafte koristi za domaće potrošače, a da se dio izvozi preko terminala na obali Meksičkog zaljeva. Iako je od samog početka taj projekt bio na udaru američkih ekoloških organizacija, kao i pojedinih kongresmena, podržavale su ga sve kanadske vlade. Trenutačni premijer Justin Trudeau danas je izjavio slijedeće: „”Razočarani smo predsjednikovom odlukom da ispuni svoje ključno obećanje u kampanji vezano uz XL”

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden već prvog dana svoje vladavine ukazao je svojim potpisanim uredbama na osnovu novih američkih politika – između ostalog i onih energetske prirode, što se i očekivalo s obzirom na povratak SAD-a u Pariški klimatski sporazum.

Međutim, da će u tom smislu već prvog dana uspjeti snažno udariti i na američko-kanadske odnose, upravo u energetskom sektoru, nije se očekivalo, Naime, i za tog sjevernog susjeda SAD-a (kao i za samu Ameriku) energetski sektor vrlo je bitan i profitabilan.

Ali prije nego kažem što se točno dogodilo, radi lakšeg razumijevanja problema podsjetit ću na svoju analizu iz prošlog ljeta (vidi poveznicu ispod teksta), u kojoj sam opširno govorio o planovima sada već bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa vezano uz nove američke energetske projekte, dio kojih je snažno tiče i same Kanade.

Tada sam, između ostalog, napisao i slijedeće: „Poznato je kako američki čelnik Donald Trump od svoga dolaska u Bijelu kuću provodi jasno razrađenu strategiju nove američke industrijalizacije ili okretanja zemlje samoj sebi – poznatiju kao „America First“. To mu je išlo jako dobro do pojave koronavirusne epidemije i do pokretanja snažnih unutarnjih prosvjeda na rasnoj osnovi. Sve što je on do tada pozitivno učinio doslovno je preko noći palo u vodu: nezaposlenost je u vrlo kratkom vremenu skočila na golemih više od 40 milijuna ljudi (slično kao u vrijeme Velike depresije, od 1929., koja je završila u kaosu Drugoga svjetskog rata); u velikoj se mjeri paraliziralo gospodarstvo (kao i svugdje u svijetu); zaredali su bankroti, neizvjesnost i strah. Sve će to, nedvojbeno, otežati mogućnost Trumpova reizbora na predsjedničku funkciju najmoćnije zemlje svijeta, koja, međutim, sve više posrće u vrtlogu unutarnjih problema i političko-ideološke nesnošljivosti.

A na već tako složeno stanje prošloga su tjedna Trumpu svoje “poklone“ uručili i američki sudovi kroz donošenje odluka o zabrani izgradnje planiranih ili obustavi već započetih velikih energetskih projekata u SAD-u – konkretno, plinovoda i naftovoda. To je za Trumpa vrlo neugodno s obzirom na to da on  tradicionalno podupire gotovo sve energetske projekte jer oni Amerikancima jamče nova radna mjesta i jačaju ulogu i utjecaj SAD-a kao novog velikog svjetskog izvoznika nafte i plina. Američki sudovi gotovo su sinkronizirano donijeli sljedeće odluke: zabrana izgradnje naftovoda Dakota Access, dugog 1800 kilometara; odbijanje deblokade projekta Keystone XL o transportu nafte iz Kanade do Meksičkog zaljeva, koji snažno podupire Trumpova administracija, a protiv kojega su zajednički ustala indijanska plemena i ekološki aktivisti (njime se, iz naftom bogate kanadske regije Alberta u rafinerije u Meksičkom zaljevu planiralo prevoziti 800 tisuća barela nafte dnevno).“





To je bio poduži izvadak iz spomenute analize pod nazivom: „Udar “zelenih” sudaca na Trumpa i na naftni lobi SAD-a, objavljene na portalu Geopolitika News 26. srpnja 2020. godine. Sada ću se osvrnuti na današnju vijest.
Neposredno nakon inauguracije, američki predsjednik Joe Biden povukao je dozvolu za izgradnju plinovoda Keystone XL iz Kanade, na radost brojnih organizacija za zaštitu prirode. Međutim, za razliku od njih kanadska vlada negoduje jer ta odluka šteti gospodarskim intereima sjevernog američkog susjeda.

Na primjer, regija Alberta u startu gubi 1,1 milijardu dolara koje je prošle godine uložila u projekt.

“10 godina borbe na poljima, blatnjavim cestama i u kongresnim dvoranama dovele su nas do ovog trenutka”, rekla je medij Argus, osnivačica organizacije Bold Nebrasca Jane Kleib, koja je bilk jedna od glavnih protivnika projekta naftovoda Keystone XL. Kazala je kako očekuje će odustajanje od tog naftovoda biti prvi u nizu koraka prema prijelazu zemlje na “čistu” energiju.





Naftovod Keystone XL, vrijedan oko 8 milijardi dolara i prvi put predložen još 2008. g., trebao je povezati kanadska područja za proizvodnju nafte s američkim sustavom transporta nafte u Nebraski. Bilo je planirano da se dio nafte koristi za domaće potrošače, a da se dio izvozi preko terminala na obali Meksičkog zaljeva. Iako je od samog početka taj projekt bio na udaru američkih ekoloških organizacija, kao i pojedinih kongresmena, podržavale su ga sve kanadske vlade. Trenutačni premijer Justin Trudeau danas je izjavio slijedeće: „”Razočarani smo predsjednikovom odlukom da ispuni svoje ključno obećanje u kampanji vezano uz XL”.

Guverner naftonosne regije Alberta Jason Kenney bio je još otvoreniji, kazavši slijedeće: “Ovo je udarac za gospodarstva Kanade i Alberte. Ovo je uvreda za najvažnijeg saveznika i trgovinskog partnera Sjedinjenih Država već prvog dana nove administracije.“ Podsjetio je da je Bidenov tranzicijski tim prethodno jednostavno odbio sastanak s predstavnicima regije Alberta. “Ne ponaša se tako prema svojim prijateljima”, rekao je guverner novinarima (o čemu je izvijestio The New York Post), dodavši kako će regionalna vlada proučiti pitanje pravne zaštite, dok bi središnja vlada trebala pokrenuti odgovarajuće sankcije protiv SAD-a.

Otprilike 80% kanadskog izvoza nafte ide u Sjedinjene Države, a naftovod, koji je jeftiniji od cestovnog ili željezničkog prijevoza, postao bi već treći koji povezuje dvije zemlje.

Projektni operater TC Energy rekao je kako žali zbog ukidanja dozvole i da mora prekinuti rad.

„Argus“ misli da bi odluka novog američkog predsjednika mogla pokvariti napore oko obnavljanja odnosa između Sjedinjenih Država i Kanade.  S jedne strane, Ottawa je pobornik Pariškog klimatskog sporazuma kojem su se Sjedinjene Države vratile, dok s druge strane, kanadska vlada moraju podupirati energetiku zemlje, što premijer Justin Trudeau i čini.

Zanimljivo je kako bi  u ovoj situaciji dodatnu korist mogli imati američki dobavljači ruske nafte, na koju se dio američkih rafinerija počeo prebacivati odmah ​​nakon embarga na uvoz energenata iz Venezuele. Bidenov će potez da zaustavi Keystone XL onemogućiti povećanje opskrbe SAD-a kanadskom naftom, a time neizravno pomoći Rusiji u zadržavanju svog udjela izvoza nafte na američko tržište.

Samo da sada republikanci, poput ranije demokrati Donalda Trumpa, i Bidena ne proglase ruskim suradnikom i Putinovim agentom.

Teško je danas voditi Sjedinjene Države, kao vjerojatno nikad ranije u njihovoj povijesti. Podjele su uistinu goleme, a one, kako vidimo i iz ovog primjera, itekako utječu i na odnose SAD-a i sa svojim najbližim saveznicima. Kada tome, ako gledamo samo kroz sferu energetike, dodamo i prijepore koje ta zemlja ima s Njemačkom i EU oko ruskog plinovoda Sjeverni tok 2, vidimo koliki problemi stoje pred Bidenovom administracijom.

 

Z. Meter: Udar “zelenih” sudaca na Trumpa i na naftni lobi SAD-a

 

 

Komentari

komentar

You may also like