Danas, dok je čitav svijet zaokupljen kaotičnim zbivanjima u Washingtonu, dogodilo se ono što smo na našem portalu već duže vrijeme najavljivali kao vjerojatno (vidi analizu na poveznici ispod teksta), a odnosi se na njemački konkretni i praktični odgovor na uvedene američke sankcije protiv ruskog plinovoda Sjeverni tok 2, pooštrene novim ograničenjima koja su stupila na snagu sa sječnjom ove godine izglasavanjem američkog obrambenog proračuna za 2021. g. od strane Kongresa i koja se prije svega odnose na tvrtke iz EU.
Naime, u spomenutoj analizi, u kojoj sam, između ostalog pisao o njemačko-ruskim odnosima u kontekstu novog zbližavanja EU (prije svega Njemačke) sa SAD-om pri Bidenovoj administraciji, navedeno je i slijedeće: „…EU se i konačno odrekla svoje vanjskopolitičke nezavisnosti. Glavno je pitanje, samo, jesu li se toga, gledano partikularno, u potpunosti odrekle Njemačka ili, još više Francuska, ili će ustrajavati na „privilegijama“ kada su njihovi interesi u odnosima s Rusijom ili bilo kojom drugom zemljom u pitanju? Poput, primjerice, projekta plinovoda Sjeverni tok 2. Jer da on, kojim slučajem, nije u interesu Berlina ovaj bi to već odavno javno kazao i lako ga se odrekao a ne se mjesecima neugodno „natezao“ s Washingtonom.“
U istoj analizi od 9. prosinca 2020. g. spomenuli smo i plan, osmišljen u njemačkoj saveznoj državi Mecklenburg-Zapadno Pomorje s ciljem zaobilaženja američkih sankcija. Kazali smo, kako, prema istom, regionalne vlasti planiraju osnovati “Fond za klimatske promjene”, a istodobno će plinovod Sjeverni tok 2 proglasiti najvažnijim elementom zaštite okoliša u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju i učiniti sve moguće kako bi se olakšao završetak tog energetskog projekta. Bit te ideje je da bi spomenuta zaklada trebala osnovati tvrtku čiji bi se proizvodi i usluge koristili samo za dovršetak izgradnje navedenog plinovoda. Tako bi njemačke tvrtke mogle pružiti svoje usluge Sjevernom toku 2 posredstvom zaklade i njezine tvrtke. S tehničkog gledišta, njemačke, odnosno europske tvrtke neće komunicirati s operaterom projekta plinovoda Sjeverni tok 2 i time će izbjeći američke sankcije.
Upravo to danas se i dogodilo. Parlament njemačke savezne države Mecklenburg-Zapadno Pomorje odobrio je prijedlog regionalne vlade o stvaranju “Fonda za klimu i okoliš“. Većinom glasova zastupnici su inicijativu odobrili na izvanrednoj sjednici koja se održala u četvrtak, 7. siječnja.
„Parlament zemlje otvorio je put za stvaranje državnog fonda za zaštitu okoliša, koji će također podržati dovršetak kontroverznog plinovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru. Fond je od javnog interesa i posvećen je promicanju projekata zaštite okoliša, prirode i klime. Fond planira kupiti dijelove i opremu potrebnu za dovršetak izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2. Cilj je izbjeći, koliko je to moguće, prijetnju američkih sankcija tvrtkama koje sudjeluju u izgradnji plinovoda”, navodi se na službenoj web stranici parlamenta spomenute njemačke savezne države.
Vladina web stranica navodi kako će bivši premijer Erwin Sellering postati počasni predsjednik fonda. Odobreni kapital fonda bit će 20,2 milijuna eura, od čega će operater Nord Stream 2 AG uložiti 20 milijuna eura, a 200 tisuća eura bit će doprinos savezne države.
„Jako sam zadovoljan što smo stekli Nord Stream 2 AG kao partnera za ovaj projekt. Njemačka je odlučila postupno ukinuti nuklearnu i energiju iz ugljena. Zbog toga nastavljamo razvijati obnovljive izvore energije u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju. Mi smo pioniri u Njemačkoj. I oslanjamo se na plin iz plinovoda Baltičkog mora kao izvor za stabilnu proizvodnju električne energije uslijed nestabilne proizvodnje obnovljive energije. To je jedini način za uspjeh u energetskoj tranziciji u Njemačkoj”, izjavio je Christian Pegel, ministar energetike, infrastrukture i digitalizacije savezne države Mecklenburg-Zapadno Pomorje.
Osnivanje ovog fonda odobrio je i predsjednik Odbora za energetiku njemačkog Bundestaga Klaus Ernst.
Njemački mediji izvijestili su da bi za aktivnosti fonda trebalo izdvojiti 60 milijuna eura.
Zanimljivo je i kako je paralelno s ovom vijesti upravo pristigla i ona iz Danske, prema kojoj je tamošnji energetski regulator – DEA, potvrdio primitak službene agende tvrtke Nord Stream 2 AG za daljnje obavljanje radova na plinovodu Sjeverni tok 2 u danskim vodama Baltičkog mora, za koje je taj regulator već ranije izdao dozvolu. U službi za medije DEA-e navedeno je kako se „radovi na polaganju plinovoda planiraju obnoviti u danskim vodama 15. siječnja 2021. godine“, a već je ranije isti regulator objavio kako će radove na toj posljednjoj neizgrađenoj dionici spomenutog plinovoda dugoj 80-ak kilometara (ukupno cca 150 kilometara obiju cijevi) izvoditi ruski specijalizirani brod Fortuna.
Je li ovo i konačni rasplet ove višegodišnje geopolitičke „sage“ u trokutu Njemačka (EU) – SAD – Rusija ostaje za vidjeti, ali činjenica je kako službeni Berlin, kao i kancelarka Angela Merkel osobno, svako toliko podsjećaju javnost da Njemačka ne namjerava odustati od Sjevernog toka 2, kojeg smatra ekonomskim projektom, nužnim za sigurnu i dugoročnu opskrbu Njemačke i EU prirodnim plinom. Osim toga, nova američka administracija koja će s 20.-im ovog mjeseca preuzeti vlast u Bijeloj kući itekako će biti zaokupljena velikim unutarnjim problemima i sporazumom o strateškom nuklearnom naoružanju s Rusijom, koji istječe već u veljači ove godine, a čija propast nije u interesu niti američke niti ruske strane (o čemu je već ranije govorio i sam Joe Biden). Dakle tajming za njemački protunapad na nove američke sankcije sigurno je izabran pomno a ne stihijski. Ali, kažem, pričekajmo ipak sa završnim konstatacijama s obzirom na goleme geopolitičke i geoekonomske uloge koji su u igri.
TOP TEMA: „Rupa“ u sankcijskom zakonu SAD-a Njemačkoj omogućuje pobjedu u „Sjevernom toku 2“!
