Trgovinski rat Kine i SAD-a počinje – danas!

Kada su u petak telefonski razgovarali američki predsjednik Donald Trump i kineski čelnik Xi Jinping (o problemu Korejskog poluotoka), Trump je svom kineskom kolegi kazao kako se sprema početi službenu istragu o kineskoj trgovinskoj praksi već u ponedjeljak (danas), navodi NBC.

Trumpovu spremnost za uvođenje novog trgovinskog rata s Kinom već ovaj tjedan, potvrđuje i drugi američki medij -Politico. Napominjemo kako je Geopolitika.News o tom protukineskom koraku američke administracije izvjestila još 2. kolovoza. Navodno je tada Trumpa u toj namjeri spriječio šef administracije Bijele kuće general John Kelly.

Mnogi analitičari najnoviju eskalaciju između Washingtona i Pekinga smatraju uvodom u potpuni trgovinski rat dviju država. Tako glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost kaže slijedeće: „Vlada Sjedinjenih Američkih Država može i radi s (drugim) državama za riješenje takvih ozbiljnih problema kao što je Sjeverna Koreja, a također poduzima korake za riješenje gospodarskih problema, takvih poput krađe intelektualnog vlasništva.“

U ponedjeljak je Donald Trump zatražio od službenih osoba početak istrage oko kineskog kršenja intelektualnog vlasništva SAD-a i nezakonite isporuke tehnologije. Još uvjek nije jasno tko će voditi istragu ali pojedini dužnosnici Bijele kuće smatraju kako će to biti američki trgovinski predstavnik Robert Lighthazer. On će otvoriti istragu protiv Kine u skladu s čl. 301 zakona o trgovini iz 1974. godine.

Ova istraga sama po sebi neće dovesti do uvođenja općih sankcija ali nakon nje se mogu povisiti carinske tarife na uvoz kineske robe. U tom smislu, podsjećamo na Trumpove česte izjave od početka njegovog ulaska u Bijelu kuću, o kineskoj nepoštenoj trgovini. Međutim, otvaranje trgovinskog rata bilo je odgođeno zbog stanja oko Sjeverne Koreje. A upravo ta kriza trgovinski rat između dviju super-država čini još opasnijim jer su oko pitanja Pjongjanga SAD i Kina već po nekim elementima u međusobnom sukobu. Jedna od vrućih točaka mogućeg trgovinskog rata svakako je i uvoz kineskog čelika u SAD. Američki korisnici već se odavno žale da su imali velike štete od povišenja cijena i ograničenih isporuka.

Ukoliko dođe do tgovinskog rata sa strane SAD-a, u što više malo tko sumnja (iako ima i onih koji smatraju kako je sve ovo Trumpov blef usmjeren na promjenu kineskog stava oko Sjeverne Koreje), nije jasno kako će na taj američki korak reagirati Kina. Naime, već nakon gore spomenute prve najave o pokretanju američke istrage protiv kineske trgovinske prakse od prije cca dva tjedna, kinesko Ministarstvo gospodarstva je reagiralo suzdržano, naglasivši važnost trgovnskih veza dviju država i rješavanja problema „putom dijaloga i konzultacija“. Također je kazano kakoje kineska vlada „uvjek pridavala veliku važnost zaštiti intelektualnog vlasništva“.





Američki CNN navodi kako će početak američke istrage biti samo dio široke istrage usmjerene na suprostavljanje Kini na američkom i svjetskom tržištu.

Međutim, SAD ima golemi deficit u trgovini s Kinom, koji je prošle godine iznosio više od 300 milijardi dolara. Upravo to može biti veliki problem u Trumpovim namjerama. Sankcije oko uvoza kineskog čelika i aluminija teško da će biti dovoljne za uravnoteženje trgovine, smatraju analitičari.

Analiza agencije Bloomberg ukazuje kako bi lista gubitnika u američko-kineskom trgovinskom ratu bila vrlo duga. Jednostavno, radi se o golemom volumenu dvostranih gospodarskih odnosa, koji iznosi više od 1,5 trilijuna dolara godišnje.





Pod udar trgovinskog rata došle bi tvrtke poput Apple Inc., koje imaju proizvodnju u Kini, a finalne proizvode plasiraju na američko tržište. Stradale bi i američke poljoprivredne i špediterske tvrtke, a također i američke tvrtke koje proizvode pojedine komponente za kineske tvrtke i njihove proizvodne procese. Najveću štetu bi imali veliki trgovački lanci poput Wal-Mart Stores Inc, i američki potrošači koji koriste jeftiniju kinesku elektroniku, odjeću i namještaj, a namjere predsjednika Trumpa udarile bi neposredno na njihove džepove.
S druge strane, iako SAD općenito s Kinom ima golemi trgovinski deficit, on ima suficit od 17 milijardi dolara kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi. Tako američki farmeri, velikom većinom iz Srednjeg Zapada, u Kinu izvoze oko polovice američkog uroda soje (a radi se o drugoj po veličini zrnatoj kulturi u smislu količine uroda u SAD-u). Radi se o tolikim količinama da je izvoz američke soje u Kinu, u prvoj polovici prošle godine imao zamjetan udio u rastu američkog BDP-a.

Kina je, također, veliki kupac američkih zrakoplova i to je jedini segment proizvoda u kojem SAD ima konkurentnu prednost. SAD s Kinom ima suficit od 8 milijardi dolara i u pitanju prometnih proizvoda i opreme. Općenito, osam američkih saveznih država ima suficit u trgovini s Kinom.

Na kraju, možemo sa sigurnošću reći samo jedno:

ne znamo tko bi u eventualnom američko-kineskom gospodarskom ratu u konačnici mogao biti pobjednik, a tko poraženi. Međutim, trgovinski rat neizbježno vodi prema stvarnom tj. oružanom sukobu. A u njemu sasvim sigurno, osim, eventualno, američkog vojno-industrijskog kompleksa, pobjednika neće biti.

 

 

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like