Iščekivanja oko postizanja američko-kineskog trgovinskog sporazuma dugo su vremena bila jedini pokretač rasta svjetskih tržišta. Međutim, čini se kako su se ta iščekivanja iscrpila i da se više nema od kuda tražiti neke nove, pozitivne signale.
Atmosfera se promijenila vrlo brzo. Još u ponedjeljak ujutro investitori su bili prepuni optimizma, ali je informativno polje učinilo svoje te su sinoć američki indeksi ponovo počeli padati. Down Jones izgubio je 1 postotak i spustio se na minimum u zadnjih mjesec dana. Ofshorni juan počeo je naglo pojeftinjavati u odnosu na dolar. Na europskim burzama britanski FTSE 100 pao je za 1,8%, a francuski CAC 40 za 1%. Zato su fjučersi za zlato porasli na njujorškoj burzi za 1%. Snižena je vrijednost i na dužničkom tržištu, pa je zabilježen pad prihoda državnih obveznica mnogih svjetskih zemalja.
A što se u stvari dogodilo? Najprije je medij Fox News priopćio kako je pitanje uvođenja novih američkih carina protiv Kine od 15. prosinca još uvijek aktualno, da bi potom američki predsjednik Donald Trump na summitu u Londonu, tijekom zajedničke medijske konferencije s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, izjavio, kako se trgovinski sporazum s Kinom može sklopiti nakon predstojećih američkih predsjedničkih izbora (početkom studenoga iduće godine). Podsjećamo kako su proteklih tjedana iz Washingtona i Pekinga često stizale izjave kako će se, vjerojatno, uskoro sklopiti ograničeni trgovinski sporazum ili njegova prva faza, dok se ne steknu uvjeti za postizanje sveobuhvatnog dugoročnog sporazuma između dvju svjetskih mega-ekonomija.
Oko spomenutih novih carina sa strane SAD-a u iznosu od 15% na kineske proizvode u ukupnoj vrijednosti od 160 milijardi dolara, oglasio se i Manulife Investment Management iz Hong Konga, upozorivši, kako bi njihovo uvođenje „bio veliki šok za tržišni konsenzus“ i da bi „Trump postao Grinč, koji je ukrao Božić“.
Zbog takvih događaja i izjava, kupaca na burzama je praktički nestalo, a tržišna očekivanja u svezi sklapanja trgovinskog sporazuma naglo su se smanjila.
Međutim, pojedini analitičari navedene Trumpove riječi ocjenjuju samo kao element dodatnoga pritiska. Tako Bloomberg citira šefa za investicijske strategije Bank of Singapore Eliya Lya, koji kaže slijedeće: „Imajući u vidu da se ekonomija nalazi u vrlo krhkoj situaciji, ako se to dogodi (uvođenje novih carina), rizik od recesije osjetno će porasti, a Bijela kuća ne bi željela da se takva situacija otegne do predsjedničkih izbora 2020.g.“
Ukoliko se carine ipak uvedu nastat će bijeg investitora od rizika, a utočište bi ponovo moglo postati zlato, barem do trenutka smirivanja stanja i nestanka neizvjesnosti.
Osim toga, nepostojanje američko-kineskog trgovinskog sporazuma, kao i moguće zaoštravanje njihovog trgovinskog rata tijekom idućih godinu dana, dodatno će pogoršati investicijsku klimu.
Svemu ovome treba dodati kako su Sjedinjene Države samo dan ranije obnovile svoju „carinsku retoriku“ prema EU (poglavito Francuskoj), kao i prema Južnoj Americi. Prošli tjedan Trump je izjavio kako SAD uvode nove carine na čelik i aluminij iz Brazila i Argentine.
