Trump prestrašio tržišta: traži izlazak tvrtki iz Kine; investitori panično rasprodaju dionice

Pad tržišta, započet u petak, nastavio se i u ponedjeljak s dodatnom snagom od samoga jutra. Nove izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o trgovinskom ratu ne daju mjesta optimizmu. Protuodgovor Kine u obliku novih carina na američke proizvode u vrijednosti od 75 milijardi dolara može izazvati protureakciju SAD-a i još više negativno djelovati na financijska tržišta.

U prošli petak američki indeksi pali su za 2,5-3%. Takva tendencija nastavlja se i danas. Na deviznom tržištu ofshorni tečaj juana pao je za više od 0,5%. U atmosferi potpunog nesnalaženja investitori s pojačanim intenzitetom kupuju zlato. U petak je unca zlata poskupjela za oko 30 dolara, a danas je iznosila 1550 dolara.

Kineska valuta danas se u odnosu na američki dolar spustila na minimum od 2012.g.

Fjučersi za naftu također gube na vrijednosti i iznose 58,5 dolara za barel.

Slobodno se može prognozirati kako će sadašnja panika na tržištima samo još više rasti. Akteri na tržištu traže od regulatora, prije svega američkih Federalnih rezervi, nove velike stimulacije. Ako Fed na zasjedanju u rujnu snizi kamatne stope za 0,5% to neće biti dostatno. Za sprječavanje kolapsa bit će potrebna konkretna stimulacijska obećanja zajedno s većim sniženjem kamatnih stopa.

Podsjećamo: u petak je Donald Trump prestrašio tržišta „migom“ o pripremanoj intervenciji na deviznom tržištu s ciljem slabljenja dolara. Očito, riječ je o protuodgovoru na kinesko slabljenje juana koje pozitivno utječe na rast kineskog izvoza.

Trump je također izjavio o proširenju obujma planiranih novih sankcija na kineske proizvode, ali, ne manje važno, pozvao je američke tvrtke da napuste Kinu. Štoviše, ministar financija SAD-a Steven Mnuchin kazao je kako Trump može uvesti izvanredno stanje i poručiti američkim tvrtkama da napuste Kinu. Mnuchin je pohvalio Trumpa da uspješno koristi svoje ovlasti u rješavanju određenih pitanja, poput onih s Meksikom. I tamo je, na granici s tom državom, proglasio izvanredno stanje s ciljem izgradnje graničnoga zida radi sprječavanja ilegalnih migracija i organiziranog kriminala. Ta je mjera Trumpu omogućila, da zaobilazeći Kongres dođe financijskih sredstava.

Međutim, iako se Trump uvijek trudi o kapitalizaciji financijskog tržišta, posljednje njegove izjave proturječile su takvim njegovim nastojanjima i, umjesto stabilizacije izazvale paniku investitora.

Ali „igre“ se, očito, nastavljaju. Tako danas američki The Wall Street Journal, pozivajući se na visoke službenike u Trumpovoj administraciji, piše, kako predsjednik Trump nije pozvao američke tvrtke da napuste Kinu i da ne namjerava pokrenuti izvanredne ovlasti kako bi ih primorao na prebacivanje svojih operacija (iz Kine).

U petak je Trump na svom tvitu napisao kako je „velikim američkim tvrtkama naloženo početi brzo traženje alternativa Kini, uključno i povratak tvrtki i proizvodnje u SAD“.

Glavni Trumpov ekonomski savjetnik Larry Kudlow je za CNN u nedjelju izjavio kako Trump ne namjerava izdati takvu naredbu američkim tvrtkama. „To što on predlaže američkim tvrtkama je razmisliti o prijenosu svojih operacija i svojih lanaca isporuka iz Kine, i drugo, mi bismo željeli da se vi vratite kući“, izjavio je Kudlow. Podsjetio je na sniženje korporativnog poreza i „veliki program deregulacije“ od strane Trumpove administracije, kao razloge za prijenos operacija u SAD.

Američki ministar financija Steven Mnuchin u nedjelju je za televiziju Fox News izjavio da Trump nema nikakvih planova za pokretanje izvanrednih ovlasti kako bi primorao američke tvrtke na povlačenje iz Kine. Mnucnih također misli kako je Trump samo pozivao američke tvrtke na pronalazak alternativa Kini.

I Kudlow i Mnuchin izjavili su kako Trump teoretski može primorati američke tvrtke da napuste Kinu, primjenom zakona „O međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima“ (IEEPA) iz 1977. godine.

Pretpostavljamo kako su sve ove izjave, od Trumpa preko njegovih savjetnika i ministra financija, samo dio ukupne i prethodno isplanirane zajedničke političke „operacije“ s ciljem stvaranja dodatnog pritiska na Kinu u sklopu međusobnih trgovinskih pregovora, koji su „zapeli“ ali još uvijek nisu službeno prekinuti niti će to biti. Jer opet se dogodilo da je na najavljeno uvođenje američkih sankcija Kina odgovorila uvođenjem svojih u odnosu na američke proizvode. I tako, čini se, u nedogled. Trump, očito, Kinu sada želi prestrašiti povlačenjem američkih tvrtki s njezinog teritorija. Međutim, dvosjekli je to mač: alternativu za tržište od 1,5 milijardi stanovnika vrlo je teško naći, a da ne govorimo o cijeni preseljenja čitavih postrojenja, pronalaska adekvatne radne snage u drugim državama, ili o troškovima cijene rada i proizvodnje ukoliko bi američke tvrtke proizvodnju vratile u SAD.

 

0 komentara

You may also like