Trump smijenio svoju „desnu ruku“ Johna Boltona

Da američki predsjednik Donald Trump nema sreće s odabirom svojih savjetnika za nacionalnu sigurnost, potvrđuje i današnja vijest. Trump je objavio o smjeni Johna Boltona, jednog od svojih najbližih suradnika, s položaja savjetnika za nacionalnu sigurnost, zbog mnogih razmimoilaženja u stavovima. Time, Bolton, koji je izgledao superiorno i sigurno, uživajući Trumpovu početnu veliku potporu, na toj vrlo važnoj funkiciji nije izdržao više od godinu i pol dana (na nju je postavljen u travnju 2018. godine, zamijenivši Herberta MacMastera, koji je na toj funkciji izdržao manje od godinu dana, a još manje njegov prethodnik Mike Flinn).

U priopćenju na svom tvitu Trump je kazao da je u ponedjeljak, 9. rujna,
Boltona izvijestio, da „Bijela kuća ne treba njegove usluge“.

Prema riječima Donalda Trumpa, on i niz članova američke administracije „bili su kategorički nesuglasni s mnogim njegovih prijedlozima“ i dodao kako će ime novoga savjetnika objaviti idući tjedan.





Prema saznanjima portala Geopolitika News, u igri je čak desetak imena, među kojima i sadašnji posebni predstavnici SAD-a za Sjevernu Koreju i Iran, ali i veleposlanici te zemlje u Njemačkoj i Nizozemskoj.

Sam John Bolton imao je imidž jednog od glavnih i najutjecajnijih „jastrebova“ na američkoj političkoj sceni. Bio je stari i pouzdani američki kadar, prekaljen u vrijeme hladnoga rata SAD-a sa SSSR-om, iz čijih okvira zapravo nikada i nije izišao, što se vidjelo u njegovim brojnim vanjskopolitičkim stavovima, u kojima se redovito zalagao „za staru i provjerenu recepturu“ – pokretanje agresivnih, ako treba i vojno-intervenističkih poteza SAD-a poput onih u Iraku, kao i zalaganje za primjenu vojne sile protiv Sjeverne Koreje i Irana. Iako ga Trump sigurno nije bez razloga postavio u svoj tim, vjerojatno vjerujući kako će upravo njegova agresija i iskustvo dovesti do smanjenja suprostavljanja američkoj politici njezinih glavnih globalnih suparnika, do toga ipak nije došlo, ne samo po pitanju Rusije ili Kine, već i od puno slabijih zemalja poput Venezuele ili Irana. Bolton je, zapravo, bio i glavni kurator „specijalnih operacija“ usmjerenih za svrgavanje venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura i priznavanje oporbenog čelnika Juana Guaida za predsjednika te zemlje mimo samoga Ustava i zakona. Mnogi američki mediji već su tada spominjali kako je Trump nezadovoljan Boltonovim preagresivnim pristupom „pacificiranja“ Venezuele. A The Washington Post je 30. kolovoza pisao kako je jedan od posljednjih nesporazuma između Trumpa i Boltona bio vezan uz Afganistan, gdje se Trump zauzimao za smanjenje američke vojne nazočnosti, a Bolton bio protiv takvoga scenarija.

Posebno je bio upečatljiv Boltonov govor iz travnja ove godine (o kojemu je pisao i naš portal) pred veteranima koji su sudjelovali u pokušaju iskrcavanja na Kubu, u Zaljevu svinja s ciljem svrgavanja Fidela Castra, gdje je im je kazao kako „mi možemo zajedno završiti ono što je tada bilo započeto“. Općenito, od Boltonovog dolaska u Bijelu kuću odnosi SAD-a i Kube ubrzano su se zaoštrili.





Trumpovu odluku vrlo je brzo podržao i kongresmen-republikanac Rand Paul, kazavši kako će taj potez dovesti „do smanjenja ratova u svijetu“.

Ali ova Trumpova odluka ipak iznenađuje, bez obzira na natpise američkih medija o njezinom očekivanju. Jer svega još nedavno, Bolton je bio u posjetu Ukrajini, Moldaviji i Bjelorusiji, a spominjao se i kao jedan od glavnih Trumpovih kandidata za provjere koruptivnih aktivnosti po pitanju američke vojne pomoći Ukrajini, čemu se upravo sada želi suprostaviti Kongres.

Komentari

komentar

You may also like