Plodovi azerbajdžanske vojne operacije u Nagorno Karabahu već se vide. Iako Baku vojno nije uspio vratiti tu regiju u svoj ustavno-pravni poredak zbog potpisanog trojnog sporazuma o završetku rata s Rusijom i Armenijom, uspio je osloboditi (dio vojno, a dio sporazumom) sve svoje okolne regije oko Nagorno Karabaha i stvoriti povoljno ozračje za daljnji infrastrukturni i industrijski razvoj, poput izgradnje porušenih objekata u zonama zahvaćenim ratnim sukobima (gradit će ih turske građevinske tvrtke), ali i velikih energetskih projekata. O jednom od njih govori i slijedeća vijest:
Azerbejdžan i Turska potpisat će memorandum o izgradnji plinovoda Nakhichevan-Igdir, izvijestila je u utorak, 15. prosinca, agencija Trend Azeri, pozivajući se na turske medije.
Očekuje se da će dokument biti potpisan sutra, 16. prosinca, između ministarstava energetike dviju zemalja. Plinovod će prolaziti teritorijima koji su vraćeni Azerbajdžanu kao rezultat spomenutog rata i sporazuma o njegovu završetku, do Nahičevana, a odatle do turske regije Igdir.
Detalji tog dokumenta bit će objavljeni nakon potpisivanja.
Azerbejdžanski ministar energetike Parviz Shahbazov prethodno je izjavio kako je pouzdana opskrba plinom Autonomne Republike Nahičevan jedno od pitanja bilateralne agende tj. plin bi se plasirao u tursku regiju Igdir, a također bi zadovoljio potrebe spomenute azerbejdžanske enklave, smještene između Armenije i Turske, u plinu i ojačao njenu energetsku sigurnost.
Očito je kako Baku računa na spomenuti trojni sporazum s Rusijom i Armenijom. Naime, on uključuje i točku iz trilateralne izjave (Putin-Alijev-Pashinyan) o Karabahu, od 9. studenog, prema kojoj sve gospodarske i prometne veze u regiji moraju deblokirati, a Armenija jamčiti sigurnost prometnih veza između zapadnih regija Azerbajdžana i enklave Autonomne Republike Nahičevan “kako bi se nesmetano organiziralo kretanje građana, vozila i roba u oba smjera ”. Dogovorom stranaka “osigurat će se izgradnja novih prometnih komunikacija koje povezuju nahičevansku autonomnu republiku sa zapadnim regijama (glavnog, op. GN.) Azerbejdžana”, kaže se u dokumentu koji su potpisali spomenuti predsjednici Rusije i Azerbajdžana te premijera Armenije.
Za one koji to ne znaju, Nahičevan je izdvojena azerbajdžanska regija koju od njegovog matičnog teritorija dijeli najjužnija armenska regija Syunik. Osim s Armenijom, Nahičevan graniči i s Iranom i Turskom. Do spomenutog 6-otjednog rata u Nagorno Karabahu, Azerbajdžan je sav promet prema toj svojoj enklavi vršio preko sjevernog iranskog teritorija. Nakon navedenog trojnog sporazuma tome bi trebao doći kraj tj. promet bi se odvijao puno kraćom rutom preko koridora u južnoj Armeniji koji će osiguravati ruske vojne snage, kao što već osiguravaju Lačanski korodor – jedinu prometnu vezu između Armenije i Nagorno Karabaha.
Komentari
