Turska i Rusija sve više mijenjaju dolare i eure za zlato

Od kada je turski predsjednik Recep Erdogan promijenio ustav zemlje i praktički svu vlast koncentrirao u svoje ruke, stanovništvo Turske je naglo promijenilo odnos prema najvažnijem dragocijenom metalu – zlatu. S čim je to povezano?

Turska još nikada nije uvozila toliku količini zlata kao u posljednjih godinu dana.

Zerohedge: turski uvoz zlata u zadnjih 12 mjeseci

Kupovina poluga i moneta, koje su glavni indikator investicijske potražnje, u tekućoj godini iznosi 47 metričkih tona. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine kupljeno je svega 14,8 tona, priopćilo je u svom izvješću Svjetsko vijeće za zlato.





Zerohedge: Svijetsko vijeće za zlato, o Turskoj

Moglo bi se kazati kako je kupovina zlata najpopularnija investicija građana turske srednje klase, ali to ipak nije sasvim tako. Jer i državna Središnja banka također aktivno kupuje plemenite metale. U III. kvartalu turski regulator kupio je 30,4 tona zlata.





Zerohedge: podaci Središnje banke Turske

Moguće je da Središnja banke Turske samo provodi diversifikaciju međunarodnih rezervi, ali vrlo je moguće i da regulator strahuje zbog zaoštravanja odnosa Turske i zapadnih zemalja, prije svega SAD-a. Treba podsjetiti, kako je prošle godine predsjednik Erdogan pozvao građane na davanje prednosti zlatu u odnosu na dolar tj. na čuvanje svojih štednji u plemenitim metalima, a na istu politiku pozvao je i tursku Središnju banku.

Turskoj je potrebna alternativa sve slabijoj domaćoj valuti – liri. Samo od početka listopada, lira je u odnosu na dolar oslabila za čak 15%. Iako su trenutačno sve valute država u razvoju izložene pritisku, vizna kriza između SAD-a i Turske predstavlja dodatni razlog za spekulativne napade.

S tim u svezi treba podsjetiti kako i druge velike zemlje, koje ne spadaju u „zapadni civilizacijski krug“ u njegovom užem smislu, također posljednjih godina pojačano kupuju zlato. Npr. Rusija je postala najveći kupac zlata od vremena uvođenja proturuskih sankcija. Njezina Središnja banka stalno povećava uvoz zlata u svoj rezervni sustav, često kupujući zlato i od ruskih proizvođača, a ne samo na otvorenom tržištu. U posljednjih 10 godina Središnja banka Rusije je drastično promijenila politiku upravljanja zlatnim deviznim rezervama, u prvom redu smanjenjem udjela eura s 40% na 26% i povećanjem udjela zlata s 8 milijardi dolara na 73,6 milijardi.

U prvom kvartalu 2017.g. udio eura u rezervama Središnje banke Rusije pao je za rekordnih 25,7%, iako je udio dolara u proteklih 10 godina ostao na približno jednakoj razini od 40-49%. Ukupno se u ruskoj Središnjoj banci do kraja rujna nalazilo 424 milijarde dolara.
Ulaganje u euro posljednjih kvartala donosilo je samo gubitke, smatraju u ruskom regulatoru. U prva tri mjeseca ove godine gubici od eura iznosili su 0,38%, uz istodobni prihod od dolara od 0,54%.

Najveći dio zlata ruska Središnja banka kupila je u zadnje dvije godine, ali mnogi analitičari takvu strategiju ruskog regulatora nazivaju konzervativnom, jer je udio zlata u rezervnom fondu drugih svjetskih država niži gotovo za dva puta. Naravno, Rusija ima vlastite, specifične razloge za takvu strategiju, koji se prije svega odnose na geopolitičko stanje u svijetu posljednjih godina.

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like