Turska planira kupnju ruskih zrakoplova u slučaju američkog otkaza isporuka F-35

Američki Bloomberg, pozivajući se na svoje izvore, objavio je vijest kako Turska razmatra mogućnost kupnje ruskih lovačkih zrakoplova, u slučaju da joj Sjedinjene Države i službeno otkažu isporuke zrakoplova F-35. Također je navedeno kako će Turska u tom slučaju početi i vlastitu proizvodnju raketa.

Osim toga, Ankara se priprema za moguće američke sankcije zbog svoje kupnje ruskih protuzračnih i proturaketnih sustava S-400 za iznos od 2,5 milijardi dolara, i već nabavlja rezervne dijelove za američko naoružanje koje posjeduje u svom vojnom arsenalu.

Podsjećamo: turski je predsjednik Recep Tayyip Erdogan 30. lipnja priopćio kako će prva isporuka ruskih sustava S-400 u Tursku stići u narednih 10 dana. Bit će vrlo zanimljivo pratiti, hoće li se Washington usuditi uvesti sankcije protiv svog ponajvažnijeg partnera u NATO savezu,  poglavito ukoliko imamo u vidu da i velika i važna Indija čitavu ovu priču prati s posebnom pozornošću s obzirom da i sama želi kupiti ruske sustave S-400 zbog čega je proteklih mjeseci izložena snažnim američkim pritiscima.

Naime, i State Department i Pentagon ranije su u više navrata upozoravali Ankaru na moguće posljedice kupnje ruskih raketnih sustava, pri čemu se najčešće spominjala zabrana isporuka najsuvremenijih zrakoplova 5. generacije F-35, u čijem proizvodnom programu od samoga početka sudjeluje i Turska sa svojim financijskim sredstvima, i koja je trebala dobiti oko 100 tih aparata. Osim toga Ankari se iz Washingtona prijetilo i uvođenjem gospodarskih sankcija. Ukoliko SAD nakon turske nabave sustava S-400 ne poduzmu ništa konkretno, ili umjesto spomenutih mjera poduzmu samo one simboličkog karaktera, to će se, po tko zna koji put od pokretanja oštre američke vanjske politike od strane Trumpove administracije, odraziti na ugled SAD-a u međunarodnoj zajednici. A s druge strane, ukoliko Washington ostvari navedene prijetnje protiv Turske, time otvara i više nego ozbiljnu mogućnost da izgubi Tursku kao svog ključnog vojnog partnera u regiji i još je više gurne u orbitu ruskih nacionalnih interesa. Sjedinjene Države same su se dovele u ovako nezgodnu situaciju ponajprije kroz Obaminu politiku ne uvažavanja turskih nacionalnih interesa, prije svega u Siriji, a kasnije i pokušajem vojnog udara protiv Erdogana u srpnju 2016.g. iza kojeg, u osnovi, stoje američka „duboka država“ i Njemačka. Usprkos prvotnim najavama, niti Trumpova administracija nije odstupila od Obamine politike potpore sirijskim Kurdima niti je uspjela omekšati stavove Erdogana po ključnim pitanjima od važnosti za turske nacionalne interese u regiji. Erdoganova se čvrstoća, zapravo, temelji na svjesnosti o geopolitičkoj i geostrateškoj važnosti Turske, njezinoj veličini i snazi, ali, na manje važno, i na istančanom razumijevanju novih geopolitičkih procesa u regiji i svijetu koji mu omogućavaju disperziju tj. diverzifikaciju ključnih gospodarskih i vojno-sigurnosnih odnosa ne samo sa Sjedinjenim Državama, već i drugim velikim globalnim igračima poput Rusije, Kine i Indije, kao i onim regionalnim – Iranom i Katarom, nakon što su se poremetili turski odnosi s ključnim arapskim zemljama, Saudijskom Arabijom i Egiptom.

 

0 komentara

You may also like