Kako u svijetu pada potražnja za naftom, spremnici za njezino skladištenje postaju sve puniji. A osim proizvođača, u tijeku je pravi lov na preostale slobodne tankere (na koje se sada pohranjuje višak nafte za koju je vrlo teško pronaći slobodne skladišne kapacitete na kopnu) i od strane prerađivača nafte. O tome smo pisali jučer (vidi poveznicu ispod teksta). Takvo stanje primorava proizvođače „crnog zlata“ na smanjenje proizvodnje, što je sukladno i početkom travnja postignutom naftnom sporazumu u formatu OPEC+ kojega su odmah potom prihvatile i zemlje proizvođači unutar G20 najrazvijenijih država svijeta. Podsjećamo, taj sporazum stupa na snagu od 1. svibnja, što znači kako su proizvođači nafte gotovo čitav travanj mogli neometano proizvoditi naftu, što su i činili. A naplata toga najbolje se i ogleda u gore navedenom, zabrinjavajućem stanju, koje sada zahtjeva radikalne i teške mjere, prije svega po same proizvođače.
Međutim, jedna država se izdvaja po smanjenju proizvodnje nafte. Radi se o SAD-u, čiji su brojni proizvođači iz naftnog sektora tzv. fracking proizvodnje već bankrotirali s obzirom na niske cijene nafte u odnosu na one koje su potrebne kako bi im osigurale minimalnu rentabilnost i koje se kreću oko 50 dolara za barel (što je sada nezamislivo – jučer se cijena američke nafte WTI spustila za novih 20-ak posto, na oko 13 dolara). Ali američki proizvođači sada naglo smanjuju proizvodnju i bez potrebe za intervencijom vlade (što je u naftnom sektoru SAD-a vrlo nepopularno i nije sukladno američkoj zakonskoj regulativi ali se ipak može nametnuti kroz politiku naftnih regulatora, o čemu svjedoči i činjenica kako su SAD na sebe preuzele i meksičku obvezu smanjenja proizvodnje nafte u iznosu od 300 tiusuća barela dnevno koje nije želio prihvatiti Meksiko, a što je bio uvijet za stupanje na snagu spomenutog naftnog sporazuma OPEC+), već po samom zakonu tržišta tj. logici ravnoteže ponude i potražnje. Oni su shvatili kako više nema vremena niti mogućnosti za kalkulacije i da je stvar vrlo jednostavna: nafte na tržištu treba biti onoliko koliko je traže potrošači, i ne više od toga, i tek nekoliko mjeseci nakon uspostavljene ravnoteže može doći do povećanja potražnje.
Odmah traba kazati kako preciznih podataka o smanjenju proizvodnje nafte u SAD-u nema. Međutim ima dovoljno različitih informacija kako bi se ipak moglo shvatiti da američke tvrtke naglo smanjuju količine proizvedene nafte. A upravo o tome piše i američki Bloomberg.
Prema tom mediju, broj radnika na naftnim bušotinama u SAD-u smanjio se u usporedbi s pretkriznim vremenima za više od 40%. Šef ureda za naftnu i plinsku industriju Sjeverne Dakote Lynn Helms izjavio je kako se u toj saveznoj državi (poznatoj po proizvodnji nafte i plina) proizvodnja smanjila za 30% i iznosi 405 tisća barela dnevno. Tvrtke su konzervirale 6,2 tisuća bušotina zbog rekordno niskih cijena nafte. Usporedno s tim pala je i proizvodnja plina za 30-35% na glavnim nalazištima te savezne države.
Istodobno su u državama Oklahomi i Novom Meksiku regulatori tvrtkama dozvolili prekid proizvodnje bez gubitka prava najma na zemlju. Guverner Oklahome Kevin Stitt napisao je pismo predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, u kojem ga moli potporu odluci vlade o proglašenju općedržavnog „stanja više sile“, kako tvrtke, koje su odlučile smanjiti proizvodnju, ne bi izgubile zemljišta.
U travnju, regulator savezne države Teksas, (najvećeg proizvođača nafte u SAD-u) „Željeznička komisija Teksasa” (Texas Railroad Commission), nije mogao doći do usuglašenog stava o smanjenju proizvodnje i nije donio nikakvu odluku. Ali tvrtke su same objavile svoje planove o smanjenju proizvodnje, pa će, tako, veliki proizvođači Chevron i Continental Resources istu smanjiti za 20-30%.
Ovakvo stanje u SAD-u komentirao je potpredsjednik konzultantske agencije IHS Markit Ltd Roger Diwan: „Oštar pritisak cijena djeluje kao katalizator ubrzanog prekida proizvodnje.“ Naftno tržište ima poteškoća s razumijevanjem vrlo jednostavnog problema: isporuke nafte ne mogu nadvisivati potražnju tijekom najmnaje iduća dva mjeseca, kazao je Diwan.
Naftnom tržištu prijeti kolaps
