Moldavija, zemlja koja nije članica ni NATO-a ni Europske unije, u stanju je duboke tjeskobe. Otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače, oko 260.000 Ukrajinaca ušlo je u Moldaviju, a oko 101.000 ih je još uvijek tamo. U odnosu na broj stanovnika (samo 2,6 milijuna), Moldavija, jedna od najsiromašnijih europskih zemalja, doživjela je najbrži priljev izbjeglica od bilo kojeg susjeda Ukrajine. “Približavamo se prijelomnoj točki”, kaže moldavski ministar vanjskih poslova Nicu Popescu, piše The Economist.
Ako ne dobije hitnu pomoć, Moldavija se suočava s katastrofom. Vlada je prije invazije procijenila da bi mogla primiti samo 15.000 Ukrajinaca. Izbjeglički centri su već puni, granični policajci su preopterećeni, a zalihe humanitarne pomoći opasno su pri kraju. Ako se obližnja Odesa, ukrajinski grad od milijun stanovnika udaljen samo 50 km od granice, nađe pod ruskim napadom, što se čini posve mogućim, doći će još deseci tisuća. “Izgledi su strašni”, kaže g. Popescu. “Govorimo o velikoj prijetnji cijelom državnom sustavu.”
Vlada namjerava zatražiti od EU-a da rasporedi Frontex, graničnu policiju EU-a, kako bi podržala vlastitu graničnu policiju. No, prije svega potrebna je financijska potpora. Europska ponuda od samo 15 milijuna eura za ublažavanje trenutne krize je skromna. Vlada već ima veliki i rastući deficit, dijelom zahvaljujući rastućoj cijeni prirodnog plina koji se uvozi iz Rusije. Gospodarstvo je doživjelo dvije recesije posljednjih godina, posljednju zbog pandemije. Bez velikodušne pomoći Moldavija se neće snaći, piše The Economist.
Izbjeglička kriza možda je samo prvi dio tragedije u dva čina, od koje mnogi strahuju. Raširena je nervoza da Rusija ne namjerava ostaviti Moldaviju na miru ako bude uspješna u Ukrajini. Uostalom, Moldavija kao i Ukrajina ima veliku manjinu koja govori ruski. Politika se dugo dijelila na proeuropske i proruske tabore.
Victoria Rosa iz Udruge za vanjsku politiku Moldavije kaže da je vjerojatnije da će se dogoditi ruski pokušaj destabilizacije nego da neće. Zapadne obavještajne službe sugeriraju da je prijetnja ozbiljna. “Rusija će upotrijebiti kakav god utjecaj ima kako bi osigurala da Moldavija ima prorusku vladu. Ići će na promjenu režima”, predviđa jedan strani diplomat te dodaje kako su osnove za to već počele.
Moldavci su bombardirani virusnim porukama koje imaju za cilj posijati paniku, kaže Iulian Groza iz Instituta za europsku policiju i reforme. Rečeno im je da Moldavija mobilizira vojnike ili da mladićima više nije dopušteno da napuste zemlju. Postoji zabrinutost da bi, ako se ruske trupe približe granicama Moldavije, ruski pristaše mogli pokušati pokrenuti velike prosvjede kao podršku Rusiji.
Te su brige doprinijele formalnoj prijavi Moldavije za pridruživanje Europskoj uniji, koju je 3. ožujka potpisala pro-eu predsjednica zemlje Maia Sandu. Moldavija, koja ne gaji iluzije da će se uskoro pridružiti EU-u, nada se barem službenom obećanju o konačnom članstvu na EU summitu od 10. do 11. ožujka. Taj je zahtjev, međutim, natjerao Pridnjestrovlje, regiju koju podržava Rusija i koja se odvojila od Moldavije nakon kratkog građanskog rata 1992. godine, da ponovno zatraži priznanje svoje neovisnosti.
Rusija ima garnizon u toj regiji i mogla bi ga rasporediti da potakne napad na Odesu. Ukrajinci tu perspektivu shvaćaju dovoljno ozbiljno pa su počeli dizati u zrak mostove koje bi ruska oklopna vozila mogla prijeći na putu iz Pridnjestrovlja prema Odesi. Dugoročno gledano, Rusija bi mogla nastojati zauzeti cijelu južnu Ukrajinu, čime bi Pridnjestrovlje pridružila drugim teritorijama pod ruskom kontrolom, pa čak i samoj Rusiji.
Ako Rusi uspiju zauzeti Odesu, mogli bi priznati ili čak pripojiti Pridnjestrovlje i tamo značajno pojačati svoje snage, piše The Economist. Drugi scenarij, o kojem se mnogo raspravlja u Kišinjevu, prijestolnici Moldavije, uključuje Rusiju koja diktira rješenje za dugotrajni pridnjestrovski sukob prijetnjom invazije. Rusija je u studenom predložila nagodbu, čiji su detalji ostali u tajnosti, u zamjenu za veliki popust na prirodni plin koji prodaje Moldaviji. Moldavska vlada je odbila.
Pridnjestrovlje bi moglo postati potencijalna katastrofa i u doslovnom smislu. Vjeruje se da je Cobasna, selo na sjeveru, dom najvećeg skladišta streljiva u istočnoj Europi, zalihe od oko 20.000 tona streljiva iz sovjetske ere. Moldavska akademija znanosti je 2005. procijenila da bi tamošnja eksplozija po snazi bila usporediva s nuklearnom detonacijom iznad Hirošime 1945. godine.
U konačnici, ono što se događa u Moldaviji više nije u rukama Moldavaca. ‘Budućnost Moldavije’, kaže gospodin Groza za The Economist, ‘ovisna je o tome hoće li se ukrajinska vojska držati. Oni se ne bore samo za Ukrajinu, već i za nas.’
