NASA lansirala moćni teleskop koji će nam pomoć shvatiti ranu povijest svemira

NASA-in svemirski teleskop James Webb, izgrađen kako bi svijet dobio uvid u svemir kakav je postojao u trenutku formiranja prvih galaksija, lansiran je u danas raketom Ariane 5 sa sjeveroistočne obale Južne Amerike, otvorivši novu eru u astronomiji, prenosi Reuters.

Snažni infracrveni teleskop, kojeg je NASA predstavila kao pionirski opservatorij za svemirsku znanost sljedećeg desetljeća, poletio je u svemir na raketi Ariane 5 koja je lansirana u 13.20 sati po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.

Nakon 27 minuta leta, instrument težak 6350 kilograma odvojio se od rakete i zaplovio u svemir. Teleskopu James Webb (JWST), nazvanom po čovjeku koji je vodio NASA-u tijekom 60-ih, trebat će mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milijun i pol kilometara od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca. Za usporedbu, Webbov prethodnik, svemirski teleskop Hubble, kruži oko Zemlje s udaljenosti od 340 milja, ulazeći i izlazeći iz sjene planeta svakih 90 minuta.

Ovaj teleskop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tijekom 60-ih, oko sto puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu. Cijena projekta je vrtoglavih 9 milijardi dolara. Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.

Webbov teleskop osmišljen je kako bi promatrao svemir u bliskom i srednjem infracrvenom spektru, što znači da će “hvatati” svjetlost dugačkih valnih duljina. Samim time imat će mogućnost zabilježiti toplinski otisak svih svemirskih tijela prema kojima ga se usmjeri i to s visokom preciznošću. Iz NASA-e snagu ovog teleskopa uspoređuju s mogućnošću snimanja bumbara na udaljenosti od Zemlje do Mjeseca, ili pak detektiranje strukture veličine grada na Zemlji, s ruba Sunčevog sustava.

Teleskop će moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti: prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 milijuna godina. Ti objekti tada su emitirali pretežno ultraljubičasto zračenje, a ono je kroz više od 13 milijardi godina, zbog širenja svemira, prošlo kroz cijeli vidljivi spektar i sada se može detektirati tek kao vrlo slabo infracrveno zračenje. Snimanje prvih velikih struktura u svemiru trebalo bi otkriti mnoge do sada nepoznate činjenice o nastanku prvih zvijezda i galaksija. Primarni zadatak bit će otkriti postojanje ugljikovog dioksida i metana u atmosferama egzoplaneta, kako bi se iz toga izvukli zaključci o mogućem postojanju života na njima.




 

Komentari

komentar





You may also like