U tijeku je cjenovni šok na europskim tržištima plina i električne energije

Nakon cijena plina, rekordno su porasle i veleprodajne cijene električne energije u Europi. U Njemačkoj su dosegle vrhunac u posljednjih 13 godina, povećavši se tijekom godine za čak 60%. Prema podacima NordPoola, danas se u toj zemlji trgovalo električnom energijom s isporukom tijekom dana na burzi po 94,5 eura po MW. Na Baltiku je to još skuplje, pa je tako cijena električne energije u Litvi iznosila čak 98,3 eura.

Bloomberg navodi kako je skok cijena već pogodio tvrtke u Njemačkoj, pri čemu njegov dopisnik Javier Blas napominje kako vlade članica Europske unije različito reagiraju na jačanje energetske kriza, a daje primjer i iz Velike Britanije (nije članica EU), kojoj će, kako kaže, biti dozvoljeno povisiti maloprodajne cijene, dok će Španjolska smanjiti poreze na električnu energiju kako ne bi pogodila obične Španjolce.

“U isto vrijeme Francuska iza kulisa lobira kako bi predloženo tržište ugljika za tvrtke koje se bave grijanjem i prometom, kao i vlasnici vozila, koji će morati plaćati emisiju CO2, bilo uvedeno kasnije”, kaže Bloombergov komentator  Stephen Stapzinski i napominje kako kvote emisija CO2 tvrtke za proizvodnju energije koštaju blizu rekordnih cijena za održavanje proizvodnje:

“Ovo je glavobolja za političare koji će se okupiti za manje od sto dana kako bi trasirali put do gospodarstva bez ugljika.”

Podsjećamo: u listopadu će se u škotskom Glasgowu održati Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama – COP-26.

Također podsjećamo kako smo proteklih tjedana na ovom portalu često upozoravali na probleme koje EU ima s obzirom na rekordno ispražnjena podzemna skladišta plina zbog duge zime i smanjene isporuke ukapljenog plina (LNG) i plina iz operativnih plinovoda (pogledaj ovdje ili ispod teksta).




Dobavljači LNG-a smanjili su izvoz plina u Europu za više od 16 milijardi kubičnih metara u 7 mjeseci, preusmjeravajući plin na unosnija tržišta Azije i Južne Amerike.

Činjenica je kako ruski Gazprom ostaje jedini izvor plina koji može brzo i značajno povećati njegove količine na tlu Europe. On trenutačno ispunjava svoje ugovorne obveze ali dodatne količine plina obećava nakon pokretanja plinovoda Sjeverni tok 2. U međuvremenu plin primarno ubrizgava na također ispražnjena ruska podzemna skladišta.





Također treba naglasiti i podsjetiti kako je spomenuti plinovod Sjeverni tok 2  s radom trebao početi još prije godinu i pol dana ali su ga u tome spriječile američke sankcije koje su s gradilišta potjerale europske tvrtke koje su polagale plinovodne cijevi na dno Baltičkog mora.

Nakon toga Gazprom je bio primoran prebaciti svoje brodove-cjevopolagače na baltička gradilišta, a prije toga ih i tehnički osposobiti za radove na većim dubinama, kao i ishodovati dozvole nadležnih tijela u Danskoj i Njemačkoj za njihovo uključivanje u dovršetak preostalih radova.

Sve je to sada gotovo pa prošlost jer će plinovod uskoro biti izgrađen u cijelosti (do kraja kolovoza svi bi radovi trebali biti gotovi nakon čega slijedi punjenje plinom i završno testiranje) ali cijenu njegovog usporavanja sada upravo plaćaju europski kupci. Tako je to uvijek kada politika preuzima vodstvo nad tržišnim zakonitostima i zdravom logikom.

Gazprom smanjio isporuke plina u EU. Raste neizvjesnost – sezona grijanja sve bliža




 

Komentari

komentar

You may also like