Trgovački rat između Kine i Australije poprima sve neočekivanije razmjere. Prisjetimo se da konstantno uvode sve veće carine tarife jedni drugima, izlaze iz prijašnjih sporazuma te se optužuju za politizacije nepolitičkih tema.
Peking je prijavio Australiju Svjetskoj trgovačkoj organizaciji (WTO) zbog dodatnih carina na željezničke kotače, turbine vjetrenjača i kuhinjske elemente od nehrđajućeg čelika. Nekoliko dana prije je Canberra istoj organizaciji prijavila Kinu zbog 200% viših tarifa na vino iz Australije.
No sukobi su počeli izlaziti izvan ekonomske sfere. UNESCO je predložio formalno proglasiti Veliki koraljni greben “ugroženim” zbog klimatskih promjena. Veliki koraljni greben je proglašen UNESCO-vom svjetskom baštinom 1982. te je jedan od simbola Australije i ulijeva puno novaca u Australiju preko turizma. Problem je što je trenutni predsjedatelj UNESCO-a upravo Kina. Iz Australije su rekli da je tema “politizirana” i da su “šokirani” prijedlogom.
Idući primjer je još neobičniji. Australija je prekinula dugogodišnju istraživačku suradnju u mjerenju klimatskih promjena na Antarktiku. Mjerili su kretanja i temperature leda i oceana. Iz Australije su rekli kako su zabrinuti da rezultati mogu pomoći kineskom podmorničkom ratovanju i da je svrha istraživanja za Kinu “dvojaka”, tj. da osim klimatološke i oceanografske pozadine ima i vojnu, piše Nikkei.
Sve je više kritika iz same Australije na vanjsku politiku prema Kini, čak i u političkom vrhu. Ne slažu se predstavnici svih australskih regija s politikom vrha. Tako je Mark McGowan, premijer Zapadne Australije rekao kako se treba dogoditi “nacionalno resetiranje odnosa” i da sadašnja politika ne vodi nigdje.
Trgovački rat je promijenio i javno mnijenje Australaca. Još 2018. je 82% Australaca doživljavalo Kinu kao primarno ekonomskog partnera. Istraživanje Lowy instituta objavljeno ove srijede govori da sada samo 34% Australaca Kinu doživljava primarno kao ekonomskog partnera, a 63 % kao sigurnosnu prijetnju.
Komentari
