Čelnik ukrajinske državne energetske tvrtke Naftogaz Yuri Vitrenko nazvao je “izrugivanjem” odluku njemačke Savezne mrežne agencije (BNA) da dozvoli operateru ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 tvrtki Nord Stream AG 2 (ima sjedište u Švicarskoj, a većinski vlasnik je ruski Gazprom, op.GN.) oformiti njemačku tvrtku “kćer”, objavio je Euractiv, a vijest prenose RIA Novosti.
Prema njegovom mišljenju, plinovod Sjeverni tok 2 ne bi trebao biti certificiran jer “nije u skladu s pravilima Europske unije”.
“Jasno smo protiv ovakvog pristupa. Nema smisla certificirati samo dio plinovoda (dio koji se nalazi u njemačkim teritorijalnim vodama Baltičkog mora, op.GN.), ovo je izrugivanje pravilima EU i nadamo se da se to neće dogoditi”, izjavio je Vitrenko.
Čelnik Naftogaza inzistira da na svim lokacijama plinovoda postoje alternativni dobavljači.
Podsjećamo: u studenom je BNA suspendirala proces certificiranja tvrtke Nord Stream 2 AG kao neovisnog operatera, koji je podnio u Švicarskoj, dok ne otvori svoju njemačku podružnicu koja će se ponovno prijaviti za certifikaciju.
Spor oko EU Direktive o plinu, koja je stupila na snagu 23. svibnja 2019., ostaje neriješen. Njegovi propisi navode da plinovod izgrađen nakon navedenog datuma mora 50% napuniti alternativni dobavljač ili da dio plinovoda koji se nalazi na teritoriju EU mora biti u vlasništvu treće strane.
Regulator Europske unije kao i nadležni sud u Njemačkoj odbili su žalbu Gazproma da se plinovod Sjeverni tok 2 izuzme iz te direktive s obzirom da je plinovod već počeo s izgradnjom i što je imao već zatvorenu financijsku konstrukciju prije stupanja na snagu spomenutog dokumenta EU.
Ova varijanta, o kojoj govori čelnik ukrajinske energetske tvrtke, zapravo je njemačka varijanta iznalaženja po sebe i Gazprom bezbolnog rješenja nastalog problema. Pitanje je, međutim, hoće li nova njemačka vlada, koja bi trebala s radom početi za 3 dana, raditi probleme vezane uz taj plinovod s obzirom kako se budući ministri klime i vanjskih poslova, koji dolaze iz redova stranke Zeleni, još od ranije protive njegovom puštanju u rad. S druge strane novi kancelar iz redova SPD-a Olaf Scholz do sada se zalagao za pokretanje tog plinovoda i odbacivao je to pitanje vezati s političkim problemima koje Berlin i Bruxelles imaju s Moskvom.
Nije nikakva tajna da je buduća savezna vlada zauzela potpuni „atlantski smjer“ tj. zadržavanje statusa Njemačke kao najvažnije američke saveznice u Europi ponovo je primarno za Berlin, dok je zadržavanje stabilnih njemačko-ruskih odnosa u potpuno drugom planu. O tome najbolje svjedoči i podatak da je Njemačka nedavno donijela odluku o povlačenju iz tradicionalnog rusko-njemačkog foruma u Sankt Peterburgu (trajao je već 15 godina), što je jasan i upozoravajući signal Berlina Moskvi o budućem smjeru njemačke vanjske politike.
Međutim, s druge je strane jasno kako je ruski plin za Njemačku nezamjenjiv i da će potrebe za njim samo još više rasti kako će jačati i „zelena“ energetska tranzicija u zemlji ali i čitavoj EU. Sada se sve češće čuju glasovi iz Berlina i Bruxellesa da će se spomenuti plinovod zaustaviti ako krene ruska vojna agresija na Ukrajinu. Ali s obzirom da Moskva to ne planira činiti stvar je po tom pitanju prilično jasna.
Međutim, s druge strane, nikad se ne smije podcijeniti moć Washingtona (koji se Sjevernom toku 2 formalno oštro protivi) i njegov snažni utjecaj na Kijev, pa bi, tako, eventualni pokušaj ukrajinske vojske za pacifikacijom odmetnutih proruskih regija u Donbasu definitivno rezultirao ruskom vojnom intervencijom, a onda bi Berlin teško obranio spomenuti stav o Sjevernom toku 2.
Drugim riječima, igra još nije završena, ali će, posve sigurno, puno toga biti jasnije nakon predstojećeg virtualnog sastanka Biden-Putin, u utorak, 7. prosinca, gdje će ukrajinska problematika vjerojatno dominirati kao tema.
