Umro Dmitry Yazov – posljednji ministar obrane SSSR-a

U Moskvi je, u utorak, 25. veljače, u 95. godini života, nakon duge i teške bolesti umro maršal SSSR-a i posljednji ministar obrane te države Dmitry Yazov. Vijest o njegovoj smrti priopćilo je danas rusko Ministarstvo obrane. Pogreb tog bivšeg visokog sovjetskog dužnosnika, koji je za svoje zasluge u Domovinskom ratu (u Rusiji se tim nazivom označava sovjetska borba protiv nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu) bio nagrađen ordenom Crvene zvijezde i bio posljednji koji je polučio zvanje maršala SSSR-a, održat će se 27. veljače na federalnom vojnom memorijalnom groblju.

Yazov je dužnost ministra obrane SSSR-a obnašao od svibnja 1987. do kolovoza 1991.g., a bit će upamćen i kao osoba pod čijim je zapovjedništvom izvršeno povlačenje sovjetskih vojnika iz Afganistana.

Rodio se 8. studenog 2024. g. u selu Yazovo u Omskoj regiji. 1942. g. završava vojnu školu i biva uključen u sastav sovjetske vojske – Crvene armije, u čijim se redovima od srpnja 1942.g. do svibnja 1945. borio kao zapovjednik postrojbe na volhovskom i lenjingradskom bojištu. Nakon rata nastavio je vojnu karijeru i prošao put od zapovjednika jedinice do zapovjednika oružanih snaga SSSR-a. U 1991. godini, kao „tvrdolinijaš“, podržao je pučiste koji su željeli smijeniti reformističkog glavnog sekretara  KPSS-a i predsjednika Prezidija Vrhovnog Sovjeta (predsjednika SSSR-a) Mihaila Gorbačova, te je nakon propasti puča uhićen. Kasnije je bio amnestiran i oslobođen.

Ovdje treba podsjetiti kako su dogmatske snage u bivšoj Jugoslaviji (SFRJ), kako one partijske (SKJ) tako i unutar Jugoslavenske narodne armije-JNA (u ovoj posljednjoj su one bile u većini), u svom opiranju demokratskim promjenama u društvu, koje su već zahvatile Srednju i Istočnu Europu, itekako priželjkivale sovjetsku političku i vojnu pomoć, najviše upravo od strane Dmitrya Yazova. Međutim, ironija sudbine ili viša sila nije dozvolila vraćanje „kotača povijesti“ unatrag te je ubrzo došlo do sloma SSSR-a a time i do kraja nadanja jugo-dogmatika u daljnju političku opstojnost komunističkog režima u SFRJ, nakon čega se vojni vrh u Beogradu u potpunosti priklonio velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića, što je, u konačnici, i dovelo do krvavog raspleta jugoslavenske krize i raspada te višenacionalne državne tvorevine.

 



 

Komentari

komentar

loading...

You may also like