Štetne posljedice ljudskog djelovanja na Zemlji sve su jasnije. Desetljeća krčenja šuma, rudarstva i industrijskog zagađenja uzeli su danak na planetu. Prema izvještaju UN-a, do 40% svjetskog zemljišta je sada klasificirano kao degradirano, dok polovica ljudi u svijetu trpi posljedice.
Gotovo polovicu kopnene površine svijeta zauzimaju poljoprivredne površine, pri čemu su dijelovi šuma iskrčeni za uzgoj stoke i usjeva. Sposobnost svijeta da prehrani rastuću populaciju izložena je riziku zbog rastuće štete uzrokovane proizvodnjom hrane. Ako se trendovi nastave, još 11 posto svjetske kopnene površine – otprilike veličine Južne Amerike – moglo bi biti degradirano do 2050. godine, objavila je u srijedu Konvencija UN-a za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD) u svojoj globalnoj analizi i prognozi zemljišta, prenosi Reuters.
Degradirano zemljište – iscrpljeno prirodnim resursima, plodnošću tla, vodom, biološkom raznolikošću, drvećem ili autohtonom vegetacijom – nalazi se diljem našeg planeta. Mnogi ljudi degradirano zemljište smatraju sušnom pustinjom, prašumama osakaćenim sječom ili područjima zahvaćenim urbanim širenjem, ali to također uključuje naizgled „zelena” područja koja se intenzivno obrađuju ili su lišena prirodne vegetacije, piše The Guradian.
Ljudi su zahvatili više od 70% Zemljinog kopna bez leda u potrazi za hranom i prirodnim resursima, uključujući sve od pijeska do fosilnih goriva. Takvo vađenje resursa dovelo je do onečišćenja vode, erodiranja tla, destabiliziranja planinskih padina i smanjenja prinosa usjeva. “Degradacija zemljišta znači smrt”, rekao je za Reuters Ibrahim Thiaw, izvršni sekretar UNCCD-a. “Ovo je izvješće poziv na uzbunu. Ne možemo uzeti zemlju zdravo za gotovo.”
Otprilike polovica globalne ekonomije, ili oko 44 bilijuna dolara godišnje, oslanja se na obradu zemlje ili vađenje resursa. Države su se obvezale obnoviti 10 milijuna četvornih kilometara do 2030., ili otprilike veličine Kine, ali ne uspijevaju mobilizirati oko 1,6 bilijuna dolara potrebnih za taj zadatak, navodi se u izvješću. Obnovi svjetskog zemljišta moglo bi pomoći preusmjeravanje 700 milijardi dolara danih u godišnjim subvencijama za poljoprivredu i fosilna goriva, navodi se u izvješću.
Thiaw je rekao da bi privatni sektor, odgovoran za većinu proizvodnje hrane, trebao smanjiti upotrebu agrokemikalija i više ulagati u promicanje prirode. Takvi bi projekti mogli uključivati obnavljanje zdravlja tla, zaštitu divljih životinja i poboljšanje dostupnosti vode skladištenjem kišnice ili korištenjem navodnjavanja kapanjem, navodi se u izvješću. Također preporučuje da se očuvanje zemljišta stavi u ruke autohtonih i drugih lokalnih zajednica.
Mnogi poljoprivrednici ne poduzimaju ove korake zbog pritiska na proizvodnju, nedostatka znanja, loše lokalne uprave ili nedostatka pristupa resursima. “Svaki poljoprivrednik, veliki i mali, može se baviti regenerativnom poljoprivredom”, rekao je Thiaw za Guardian. “Postoji mnoštvo tehnika i ne trebate visoku tehnologiju ili doktorat da biste ih koristili.”
“Moderna poljoprivreda promijenila je lice planeta, više od bilo koje druge ljudske aktivnosti. Moramo hitno preispitati naše globalne prehrambene sustave, koji su odgovorni za 80% krčenja šuma, 70% korištenja slatke vode i jedini najveći uzrok gubitka biološke raznolikosti na kopnu.”
Izvješće Global Land Outlook 2 tek je drugo takvo objavljeno izvješće. Ujedninjenim narodima trebalo je pet godina da ga sastavi s 21 partnerskom organizacijom i predstavlja, do sada, najopsežniju bazu podataka znanja o zemlji, piše The Guardian.
