Siromašnije zemlje u sjevernoj Africi, Aziji i na Bliskom istoku koje uvelike ovise o uvozu pšenice mogle bi se naći u nesigurnosti po pitanu opskrbe hranom vezano uz ruski rat u Ukrajini, a taj bi sukob mogao dovesti I do povećanja cijena hrane diljem svijeta, upozorila je u petak UN-ova agencija za hranu, a vijest je objavila francuska agencija AP.
Ukrajina i Rusija čine jednu trećinu svjetskog izvoza žitarica.
Uz neizvjesni intenzitet i trajanje sukoba, “vjerojatni poremećaji u poljoprivrednim aktivnostima ova dva glavna izvoznika osnovnih roba mogli bi ozbiljno eskalirati nesigurnost hrane na globalnoj razini, kada su međunarodne cijene hrane i inputa već visoke i ranjive”, rekao je Qu Dongyu, glavni direktor UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) sa sjedištem u Rimu.
FAO također navodi da je Rusija vodeći proizvođač gnojiva, a cijena ključne komponente gnojiva – uree – skočila je više od tri puta u posljednjih godinu dana (dakle, još puno prije od početka ruske invazije na Ukrajinu i što ukazuje na puno dublje razloge ovih problema koji su ruskom invazijom nedvojbeno dodatno generirani, op.GN.).
Također postoji neizvjesnost oko toga može li se pšenica u Ukrajini požnjeti u lipnju jer je “veliko raseljavanje stanovništva smanjilo broj poljoprivrednih radnika. Pristup poljoprivrednim poljima može biti težak”, kazao je Qu.
Ukrajinske luke na Crnom moru zatvorene su, a vlada u Kijevu ovog je tjedna zabranila izvoz pšenice, zobi, prosa, heljde i nekih drugih prehrambenih proizvoda kako bi spriječila krizu u vlastitoj zemlji.
Zabrana se ne odnosi na ukrajinski glavni globalni izvoz kukuruz i suncokretovo ulja. Ukrajina i Rusija zajedno čine 52% svjetskog izvoza suncokretovog ulja. One također imaju udio od 19% ukupne svjetske ponude ječma, 14% pšenice i 4% kukuruza.
“Još uvijek je nejasno hoće li (drugi) izvoznici uspjeti popuniti ovu prazninu”, rekao je Qu, upozoravajući da su zalihe pšenice u Kanadi već pri kraju.
Sjedinjene Države, Argentina i druge zemlje koje proizvode pšenicu vjerojatno će ograničiti izvoz jer vlade nastoje osigurati domaću opskrbu, kazao je dalje čelnik FAO-a.
Pritisak će rasti jer će zemlje koje ovise o ruskoj i ukrajinskoj pšenici vjerojatno povećati uvoz. Egipat, Turska, Bangladeš i Iran otkupljuju 60% pšenice iz Rusije i Ukrajine. Također su jako ovisni Libanon, Tunis, Jemen, Libija i Pakistan.
Ovdje bismo dodali slijedeće: glavni urednik i analitičar našeg portala Zoran Meter, gotovo je proročki, prije čak cca dvije godine u svojoj analizi upozorio da svijetu prijeti ozbiljna nestašica hrane i glad, suprotno najavama brojnih analitičara kako tako nešto nije moguće. Tako je, između ostalog kazao i slijedeće:
“Ali neovisno o tome, pojedini analitičari, koji se bave ovom problematikom, ipak smatraju kako mjesta za paniku nema jer na svijetu postoje goleme zalihe žitarica. Međutim, s tim u svezi ipak bih upitao slijedeće: a što ako većina ili barem dio tih zaliha ostane „zaključana“ kao rezerve u vlastitim državama? Jer ne treba biti nikakav paranoik kako bi se uočilo da stanje u svijetu ni u kom pogledu ne izgleda dobro i kako je oprez itekako potreban. I tko to, zapravo, danas može jamčiti kako je oprez, koji po ovom pitanju pokazuje Rusija (iako joj je izvoz žita itekako važan izvoz deviznih prihoda) suvišan i nepotreban jer će sve biti u redu. A kockati se s takvim stvarima, koji se tiču prehrane stanovništva, sigurno malo koja vlada danas želi.”
Teze koje je Meter iznio u svojoj analizi i sada su, čak još i više nego onda itekako aktualne i, pokazalo se – istinite. Tu analizu možete pročitati na poveznici ovdje ili ispod teksta.
Zoran Meter: Glad „kuca na vrata“. Stanje ozbiljnije nego što se prikazuje!
